Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor
KARTA ABERTA BA GOVERNADOR JERAL AUSTRALIA
KONA BA ASUNTU FRONTEIRA MARITIMA ENTRE AUSTRALIA-TIMOR LESTE
Exmo. Sr. Peter Cosgrove, Governador Jeral Australia
Benvindu mai Timor-Leste
Movimentu kontra okupasaun Tasi Timor nudár movimentu sosiál ida iha Timor-Leste ne’ebé kompostu husi ativista, estudante, indivídu no organizasaun sosiedade sivíl. Movimentu ida ne’e dezde estabelese iha tinan 2004 ba hakarak dudu prosesu sira legal, judisiál no diplomátika entre governu Australia no Timor-Leste hodi hetan solusaun justu ba nasaun rua kona-ba fronteira maritima.
Maske liu hosi embaixada Australia iha Dili, ita-boot deside hodi lakohi hasoru malu ho ami durante ita nia vizita iha Dili ho razaun katak ita boot “nia programa ne’e okupadu tebes ona” no “ita laiha knar polítika iha Governu Australia kona-ba asuntu fronteira maritima entre Timor-Leste ho Australia, maibé ami kontinua hanoin katak ita-boot nudár ema ida ne’ebé importante iha prosesu relasaun entre Australia no Timor-Leste.
Nudár movimentu ida hosi povu Timor-Leste nian, ami apresia tebes ho ita-boot nia prezensa bainhira lidera forsa internasionál ida mai Timor-Leste ne’ebé salva tiha vida barak Timor oan sira hosi violénsia brutal militár Indonézia sira iha tinan sanulu resin hitu liu ba hafoin povu Timor-Leste manán nia independénsia.
Ohin, nudár belun di’ak ida ba povu Timor-Leste, ita-boot mai vizita fila fali Timor-Leste, rai ida ne’ebé iha tinan sanulu resin hitu liu ba ita fó solidariedade no tulun. Ami fiar katak ita komprende tebes oinsá povu Timor-Leste nia situasaun moris ne’ebé terus tanba funu no konflitu, kiak tanba dominasaun hosi kolonialista no okupasaun naruk nia laran.
Hafoin Timor-Leste hetan Independénsia, infelizmente dominasaun no okupasaun ida ne’e nafatin kontinua. Triste liu mak okupasaun ne’e halo hosi Governu Australia, rai ida ne’ebé ita-boot sai nia governadór, rai ida ne’ebé riku liu. Tanba ne’e, liu hosi karta ida ne’e, aproveita ho ita nia vizita mai Timor-Leste, MKOTT hakarak husu ita-boot nudár belun istóriku ba povu Timor-Leste hodi uza ita-boot nia influensia balu ne’ebé iha hodi husu ba Governu Australia atu:
1. Respeita no trata soberania no dignidade nasaun Timor-Leste nian hanesan sira halo ba nasaun sira seluk
iha mundu.
2. Fila ba mekanizmu disputa fronteira maritima nian tuir jurizdisaun Tribunal Internasionál ba Justisa
(International Court of Justice) no Tribunal Internasionál ba Lei Tasi nian (ITLOS).
3. Foka liu ba negosiasaun ne’ebe “ koalia loloos no nakloke” kona-ba fronteira maritima no labele hases an hosi asuntu ne’e hodi halai ba deit asuntu relasaun bilateral nian.
4. Labele kontinua argumentu kona-ba “Plataforma Kontinental” ne’ebé la válidu ona.
5. Atu labele uza nia podér ekonomia no polítika iha rejiaun ne’e atu kontinua nauk futuru Timor oan sira nian.
Mak ne’e de’it ami nia karta aberta ne’e ami hato’o, no ba ita nia solidariedade ba povu Timor-Leste durante ne’e,
ami la haluha hato’o obrigado wain.
Ami be saran lia,
Portavoz
Juvinal Diaz, Reprezenta Sociadade Civil Timor-Leste
Faustino Soares, Reprezenta Estudante Universitario Timor-Leste
MKOTT Icon designed by Metodio Caetano Moniz
KONA BA ASUNTU FRONTEIRA MARITIMA ENTRE AUSTRALIA-TIMOR LESTE
Exmo. Sr. Peter Cosgrove, Governador Jeral Australia
Benvindu mai Timor-Leste
Movimentu kontra okupasaun Tasi Timor nudár movimentu sosiál ida iha Timor-Leste ne’ebé kompostu husi ativista, estudante, indivídu no organizasaun sosiedade sivíl. Movimentu ida ne’e dezde estabelese iha tinan 2004 ba hakarak dudu prosesu sira legal, judisiál no diplomátika entre governu Australia no Timor-Leste hodi hetan solusaun justu ba nasaun rua kona-ba fronteira maritima.
Maske liu hosi embaixada Australia iha Dili, ita-boot deside hodi lakohi hasoru malu ho ami durante ita nia vizita iha Dili ho razaun katak ita boot “nia programa ne’e okupadu tebes ona” no “ita laiha knar polítika iha Governu Australia kona-ba asuntu fronteira maritima entre Timor-Leste ho Australia, maibé ami kontinua hanoin katak ita-boot nudár ema ida ne’ebé importante iha prosesu relasaun entre Australia no Timor-Leste.
Nudár movimentu ida hosi povu Timor-Leste nian, ami apresia tebes ho ita-boot nia prezensa bainhira lidera forsa internasionál ida mai Timor-Leste ne’ebé salva tiha vida barak Timor oan sira hosi violénsia brutal militár Indonézia sira iha tinan sanulu resin hitu liu ba hafoin povu Timor-Leste manán nia independénsia.
Ohin, nudár belun di’ak ida ba povu Timor-Leste, ita-boot mai vizita fila fali Timor-Leste, rai ida ne’ebé iha tinan sanulu resin hitu liu ba ita fó solidariedade no tulun. Ami fiar katak ita komprende tebes oinsá povu Timor-Leste nia situasaun moris ne’ebé terus tanba funu no konflitu, kiak tanba dominasaun hosi kolonialista no okupasaun naruk nia laran.
Hafoin Timor-Leste hetan Independénsia, infelizmente dominasaun no okupasaun ida ne’e nafatin kontinua. Triste liu mak okupasaun ne’e halo hosi Governu Australia, rai ida ne’ebé ita-boot sai nia governadór, rai ida ne’ebé riku liu. Tanba ne’e, liu hosi karta ida ne’e, aproveita ho ita nia vizita mai Timor-Leste, MKOTT hakarak husu ita-boot nudár belun istóriku ba povu Timor-Leste hodi uza ita-boot nia influensia balu ne’ebé iha hodi husu ba Governu Australia atu:
1. Respeita no trata soberania no dignidade nasaun Timor-Leste nian hanesan sira halo ba nasaun sira seluk
iha mundu.
2. Fila ba mekanizmu disputa fronteira maritima nian tuir jurizdisaun Tribunal Internasionál ba Justisa
(International Court of Justice) no Tribunal Internasionál ba Lei Tasi nian (ITLOS).
3. Foka liu ba negosiasaun ne’ebe “ koalia loloos no nakloke” kona-ba fronteira maritima no labele hases an hosi asuntu ne’e hodi halai ba deit asuntu relasaun bilateral nian.
4. Labele kontinua argumentu kona-ba “Plataforma Kontinental” ne’ebé la válidu ona.
5. Atu labele uza nia podér ekonomia no polítika iha rejiaun ne’e atu kontinua nauk futuru Timor oan sira nian.
Mak ne’e de’it ami nia karta aberta ne’e ami hato’o, no ba ita nia solidariedade ba povu Timor-Leste durante ne’e,
ami la haluha hato’o obrigado wain.
Ami be saran lia,
Portavoz
Juvinal Diaz, Reprezenta Sociadade Civil Timor-Leste
Faustino Soares, Reprezenta Estudante Universitario Timor-Leste
MKOTT Icon designed by Metodio Caetano Moniz