Legendario El Comandante Fidel Castro
Lori Cuba Survevivo hasoru blokeia ekonomia
Author Tomas Freitas
Introdusaun
Moris ho naran kumpletu Fidel Alejandro Castro Ruz, iha sidade kiik-oan ida naran Biran, povinsia Holguin, Cuba, loron 13 de Agostu 1926. Fidel, iha bin alin nain nen; mane tolu no feto tolu; mane rua seluk mak inklui Ramon, no Raul, no feton nain tolu mak; Angela, Emma no Agustina. Sira nian aman imigrante mak mai husi Spanyol, hela kleur iha Cuba no iha plantasaun bot. nudar ema riku nian oan, tan ne Fidel bele estuda iha eskola privado Jesuita nebe diak, no atende iha kolegio Dolores no kolegiao Belen iha Havana, depois akava tiha kolegio, Fidel kontinua estudu iha fakuldade direito iha Universidade Havana.
Wainhira esstudu iha universidade, Fidel gosta liu joga bola-basket, tebe-bola no bisbol. Alende ne, Fidel mos gosta halimar Catur, iha 1966 Fidel konsege organiza Olimpiade Catur iha Havana, no Fidel konsege halimar catur hasoru pecatur kunyesidu mak hanesan Tigran Petrosian no Bobby Fischer. Hafoin tiha manan revolusaun, Fidel mos promove modalidade seluk mak hanesan, Bola Voley, atletik, Judo, Gulat, Anggar, Boxer no seluk tan.
Haktuir sasin husi Fidel nian alin rasik Ramon Castro, hateten katak sira nian aman fo eskola Fidel iha fakuldade direitu ho intensaun atu aban bain rua, Fidel bele sai advogadu diak ida hodi defende sira nian rai no plantasaun. Maibe realidade hatudu oin seluk, depois remata remata tiha ninian estudu, Fidel aplika lei reforma agraria, nebe’e fahe hotu rai no plantasaun bot ba iha povu no agrikultores nebe mak la iha rai, inklui fahe rasik ninian aman nian plantasaun ba povu kamponeses.
Lori Cuba Survevivo hasoru blokeia ekonomia
Author Tomas Freitas
Introdusaun
Moris ho naran kumpletu Fidel Alejandro Castro Ruz, iha sidade kiik-oan ida naran Biran, povinsia Holguin, Cuba, loron 13 de Agostu 1926. Fidel, iha bin alin nain nen; mane tolu no feto tolu; mane rua seluk mak inklui Ramon, no Raul, no feton nain tolu mak; Angela, Emma no Agustina. Sira nian aman imigrante mak mai husi Spanyol, hela kleur iha Cuba no iha plantasaun bot. nudar ema riku nian oan, tan ne Fidel bele estuda iha eskola privado Jesuita nebe diak, no atende iha kolegio Dolores no kolegiao Belen iha Havana, depois akava tiha kolegio, Fidel kontinua estudu iha fakuldade direito iha Universidade Havana.
Wainhira esstudu iha universidade, Fidel gosta liu joga bola-basket, tebe-bola no bisbol. Alende ne, Fidel mos gosta halimar Catur, iha 1966 Fidel konsege organiza Olimpiade Catur iha Havana, no Fidel konsege halimar catur hasoru pecatur kunyesidu mak hanesan Tigran Petrosian no Bobby Fischer. Hafoin tiha manan revolusaun, Fidel mos promove modalidade seluk mak hanesan, Bola Voley, atletik, Judo, Gulat, Anggar, Boxer no seluk tan.
Haktuir sasin husi Fidel nian alin rasik Ramon Castro, hateten katak sira nian aman fo eskola Fidel iha fakuldade direitu ho intensaun atu aban bain rua, Fidel bele sai advogadu diak ida hodi defende sira nian rai no plantasaun. Maibe realidade hatudu oin seluk, depois remata remata tiha ninian estudu, Fidel aplika lei reforma agraria, nebe’e fahe hotu rai no plantasaun bot ba iha povu no agrikultores nebe mak la iha rai, inklui fahe rasik ninian aman nian plantasaun ba povu kamponeses.
Vida Aktivista
Moris iha vida aktivista, Fidel komunga tiha ona valor justica social, hahu’u kedas husi tinan 1947-1950, Fidel ba nasaun Republika Dominicana hamutuk ho aktivista sira iha neba hodi luta hatun ditadura Rafael Trujillo, maibe iha momentu neba sira la konsege hatun rejime ditadura ne. Fidel mos iha momentu neba ba Bogota, Columbia hamutuk ho aktivista revolusionariu sira hodi halo demonstrasaun hasoru Governu Columbia iha tempo neba.
Iha tinan 1950 wainhira Fidel kontinua fali ninian estuda iha universidade, situasaun politika Cuba hahu’u manas, movementu iha universitario komesa bok a’an tanba la gosta ho rejime ditadura Ramon Grau (1944-1948) nebe kunyesidu koruptu no represivu. Fidel iha tempu neba involve mos iha movementu ne, ninian kolega sira kunyese Fidel hanesan aktivista mak progresivu no revolusionario. Iha tempo neba, Fidel hetan influensa barak husi ideas-ideas herois Cubano Jose Marti, Fidel mos hola parte nudar membru Partidu Ortodoxo ho ideologia Nasionalista-Esquerda. Partido ne popular los, no iha momentu neba iha prediksaun katak partidu Ortodoxo ne sei manan elisaun iha tinan 1953, maibe molok elisaun Flugencio Batista halo golpe (kudeta) uluk no ukun Cuba ho represivu, no ditadura. Wainhira Batista ukun, partidu hotu nia taka, universidade barak nia hapara, media jornalista sira nian fo presaun para labele koalia, maibe demonstrasaun kontinua nafatin, no paple Fidel nian iha tempu neba halo rekrutamentu ba estudante sira para hola parte iha movementu klandestina. Fidel, ho ninian kompanhero sira komesa organizadu inklui mos aprende kona ba oinsa halo gerilya urbana hasoru rezime ditadura Flugencio Batista.
Nudar Gereleiro
Iha loron 26 de Julio 1953, Fidel hamutuk ho ninian kompanheros atus ida lima nulu resin ba halo atakasaun iha akampomentu military ida iha Moncada, fora husi sidade Santiago. Maibe atakasaun ne falha tiha, Fidel ho ninian kolega sira ema kaer, barak mak hetan tiru mate, no tortura, barak mak hatama ba kadeia inklui Fidel mos. Iha Septembro 1953, Fidel ho ninian kolega sira ema lori ba tribunal, no iha neba, iha Fidel nian pledoi hateten katak “Historia mak sei liberta hau” (History will Absolve Me). Iha testamunha jornalista ida hateten katak, momentu neba, Fidel tuku meja maka’as no hateten “Historia mak sei liberta hau” juiz no procurador sira nonok deit e la koalia liafuan ida. Fidel simu kadeia prizaun ba tinan sanulu-resin lima, hamutuk ho nian alin Raul Castro. Fidel ho Raul tama kadeia ladun kleur tanba iha tinan 1955 Fidel ho ninian compatriotas sira simu Amnestia no livre husi governu Batista. Durante iha kadeia laran, Fidel le’e livro barak nebe’e mak hakerek husi Karl Marx, Lenin, Jose Marti, Freud inklui mos Shakespeare. Hafoin sai husi kadeia, Fidel deside ho Raul halao viagem ba Mexico hodi planu fali sira nian revolusaun, wainhira iha Mexico, Fidel hasoru Ernesto “Che” Guevara, nebe mos iha ideas no ideologia komunismo mak hanesan. Che Guevara, konkorda ho Fidel nian planu no hola parte mos iha asaun hirak mai.
Depois se’es a’an tiha ba Mexico, Fidel ho ninian Compatriotas nain 81 halo planu tama fali mai Cuba uza ro’o bero ida naran “Granma”, maibe planu ne falha tanba hetan atakasaun husi Batista nian ema sira wainhira ro’o Granma ne halo destakasaun, entre sira nain walu nulu resin ida ne, so 21 peasoas deit mak konsege moris, nebe inklui Fidel, Raul no Che, sira nain rua nulu resin ida ne, konsege se’es an ba iha foho Sierra Maestra, iha foho ne Fidel hamutuk ho ninian Compatriotas sira halo akampomentu de baze vermelha, no halao gerilya durante tinan tolu resin, no konsege hatun forca Batista nian iha loron 1 de Janeiro 1959, no loron ne mos kunyesidu hanesan loron revolusaun Cuba nian.
Revolusaun Cuba
Iha fulan Janeiro 1959, provizoriumente governante Cuba lidera husi ema liberal ida naran Manuel Urrutia Lleo, liu tiha fulan ida, iha loron 16 de Fevereiro 1959, Fidel hetan tomada de pose nudar Primeiro Ministro Cubano. Depois simu tiha tomada de pose, Fidel halao vizita ida ba iha nasaun Estadus Unidos, no iha fulan Maio 1959, Fidel fila fali mai Cuba no halo kedas lei ida kona ba reforma agraria. Politika reforma agraria hetan opozisaun maka’as husi konkistador sira (tuan tanah) nebe iha rai no plantasaun bot iha Cuba. Fidel, nian politika fahe rai ba ema rai laiha, rai primeiro mak nia fahe, ninian aman nian plantasaun, nebe Fidel fahe ba kamponeses sira mak rai laiha.
Fidel nian politika reforma agrarian, hetan opzisaun maka’as husi governu Manuel Urrutia, tan ne iha loron 23 de Julio 1959, Povo barak inklui Camponeses sira ezizi Fidel para sae ba Presidente da Republika hodi troka tiha Manuel Urrutia.
Revolusaun iha Cuba la’os deit mak reforma agraria, maibe mos inklui politika elimina analfabeto, nebe depois de revolusaun, Fidel halao programa kampanye “Se’e mak hatene tenke hanorin, no se mak la hatene tenke aprende”. Fidel konsege mobiliza ema sira iha sidade hodi tun hotu ba baze, area rural. Politika kontra analfebetismo ne halao durante fulan 6 nian laran, no wainhira iha tempu kalan sira uza Petro-Max hodi hanorin lee no hakerek ba sira nian povo tomak iha baze neba. Iha tempo rai-loron sira ajuda Agrikultor, Camponeses sira hodi servisu iha to’os no plantasaun.
Revolusaun seluk mak Fidel ho ninian Camarada Companhero sira implementa mak nasionaliza kompania estranzeiro sira, no mos komesa dezenho politika saude no Edukasaun gratuitu, inklui mos promove seitor agrikultura urbana.
Tentasaun Asasinadu husi CIA
Tanba deit Fidel nian politika revolusionario kontra maka’as ideologia kapitalista, Fidel sai hanesan tarjetu numer 1 husi kualker tentasaun asasinadu nebe organiza husi CIA Estadus Unidos. Durante iha ninian vida moris, iha tentasaun atu oho Fidel hamutuk dala 638, tentasaun hirak ne liu husi; tau veneno iha kaneta (lapizera), tau veneno iha Cerutu mak Fidel gosta fuma, tau veneno iha roupa luku tasi Fidel nian, no buat seluk-seluk tan.
Ajuda liberta nasaun seluk iha Africa
So uniku lider nasaun nian mak orienta ninian forca armada ba funu hodi liberta nasaun seluk mak Fidel Castro. Mais ou menus iha nasaun lubuk ida iha Africa mak hetan apoiu militar direitamente husi Forca Armada Cubano, nasaun hirak ne mak hanesan; Africa do Sul, Algeria, Angola, Congo, Eitophia, Guine-Bissau, Guinea-Equatoria, Libya, Namibia, Sierra-Leonne, Somalia, Zimbabwe, no seluk seluk tan.
Iha tinan 1991, Nelson Mandela, halao vizita ba Cuba, no to’o iha neba, Mandela hato’o obrigado no rekunyese povu Cubano nian apoiu ba Mandela nian grupo nebe’e funu kontra forca rasista Apartheid. Iha tinan 1975, Fidel hato’o orientasaun ba Cuba ninian forca armada ba funu hasoru rejime Apartheid, rejime nebe’e lidera husi Cuito Cuanavale, rejime mak hakarak malae mutin deit mak ukun iha Africa do Sul. Mandela louva tebes ba prinsipio Internasionalism Cuba nian, nebe’e laos koalia deit ho ibun maibe aplika dunik iha pratika.
Bloku Soviet no Blokeia Ekonomia
Cuba konsege survevivo wainhira Soviet rahun, iha period 1986 Revolusaun Cuba tama iha period Rectifikasaun ba Erru no tendensia Negativu hodi resposta ba stagnasi politika no ekonomia Cuba nian. Rectifikasaun no mudansa ba politika no ekonomia Cuba nian ne akontese hanesan konsekuensia ba Soviet nian manajementu ekonomia no Sistema planeamentu iha Cuba desde 1973. Fidel dissolve tiha Sistema ne, hodi troka fali ho Che Guevara nian ideas, hodi redus exportasaun mas-midar ba fali diversifikasaun produsaun domestiko, ou iha termus ekonomia dehan; redus interese kapitalista nian mak hakarak halo exportasaun liu husi hasae produsaun rai laran. Che Guevara nian ideas prefere liu aumenta atendementu iha parte saude, edukasaun no social nian (Welfare provision) duke servisu maka’as exporta uniku produtu ba rai-liur. Durante bloku Soviet rahun, Cuba nian merkadu exporta mos tun husi $6bn iha 1990 to’o $2bn iha 1993, kresimentu ekonomia mos tun ba 35%, investementu internasional most un ba 80% (Brundenius,a 2002). Krizi hirak ne akontese tanba Estadus Unidos forma blokeia ekonomia hasoru Cuba.
Durante period especial ne, birokrasia estadu Cuba nian halo reforma nebe’e pragmatiku hodi introdus estimulasaun ekonomia ba sira nian povu mak hanesan; #Desentraliza Empressa publiku estadu nian (State Owned Enterprises) nebe fornese kompetensia ba autonomia financeiru, #Entrega 75% rai estadu nian transfere ba kooperativa nebe bele halo produsaun ai-han, #Inisia joint venture ho capital estranjeiru sira, #Introdus moeda dollar iha transaksaun merkadu domestiku, #Promove tourismo lokal, no #Fo licensa ba empressa privada nebe ninian skala-kiik (Brundenius,a 2002).
Iha tempo neba Cuba simu kritika barak husi liur nebe’e hateten katak Cuba implementa ekonomia liberal nian, kritika hirak ne dehan katak reforma ne konsidera sei fo impaktu negative ba mekanismu merkadu mak durante ne establese tiha ona. Maibe Cuba konsege kanaliza idea ”ekonomia liberal” ne ba fali Cuba nian modelu dezenvolvementu socialista nian nebe’e promove; produtu organiku (Organic Farming), tekniku rotasaun hodi produs ai-han (Crop rotation techniques), promove Agrikultura Urbana (Organoponicos), utilizasaun fali biskleta ba servisu, introdus enerjia alternative (solar energy) no promove eco-tourismu (Brundenius,a 2002).
Cuba nudar nasaun socialista depois de Soviet nakfera, no Estadus Unidos halo blokeia ba ekonomia ba sira. Iha periodu ne, Cuba tenke buka parseiru foun hodi introdus sira nian modelu diversifikasaun ekonomia. Cuba konsege konvense investementu husi nasaun liur balun mai iha Cuba, dadus hatudu katak, investementu rai-liur iha tinan 1996 to’o 2000 sae husi miliaun $82 to’o miliaun $400 (Brundenius,b 2002). Iha tinan 2000 Cuba konsege establese 400 joint ventures entre investementu rai liur ho estadu Cubano, nebe iha lei investementu klaru hateten katak Shares (saham) estadu Cubano nian tenke liu 51% kompara ho investidor rai-liur nian. Governu Cubano iha regulamentu que forte, mak entrega kompetensia ba governu ho halo mediasaun entre interese investidor estranjeiros ho interese trabalhadores Cubano sira. Governu Cubano iha regulamentu regirozu tebes, inklui regulamento kona ba pagamento nian, kondisaun trabalhadores nian, no mos iha regulamento mak regulariza impaktu produsaun ba iha enviromento. Investor sira husi nasaun liur mak investe sira nian osan iha tempo neba mak hanesan; Spanyol investe (23%), Canada (19%), Italia (9%), Fraanca (4%), Britania & Mexico (3.5% husi kada nasaun), numeros presentajem hirak ne hatudu katak Cuba nian poitika diversifikasaun merkadu suksesu no implementa ho diak (Brundenius,b 2002).
Hodi ultrapasa blokeiu ekonomia durante tinan 50 resin, alende diversifika ekonomia no bolu investidor estranzeiros mai Cuba. Fidel halo kooperasaun ho China nebe’e fo kreditu ba Cuba hodi hadiak Sistema transporte mak efisiensi. Halo mos kooperasaun ho Malaysia nebe’e ajuda iha parte Informasaun Technologia nian, nebe’e fa’an komputador ho folin baratu ba Cuba. Fidel mos liu husi Aliadu Bolivariano (ALBA) hamutuk ho nasaun America latina nain 9, halo kooperasaun iha parte ekonomia nian, mak hanesan; #hari’I Banco Regional ida hosi fo imprestimo ba AlBA nininian membru sira do que ba impresta fali iha Banku Mundial ou FMI, #kria televizaun ALBA nian para fo fo noticia mak independente sobre dezenvolvementu iha nasaun America Latina, #Atu kria no establese America Latina nian osan rasik para halo balansu ba Dollar Americano, no Euro. Alende koperasaun regional, Cuba mos halo kooperasaun bilateral ho Venezeula, liu husi lideransa Presidente Hugo Chaves. Kooperasaun ne mak hanesan barter ho Venezuela, nebe’e Venezuela husu 20.000 doutor Cubano, inklui professor eskola desportu nian, iha parte seluk Venezuela faan mina baratu ba Cuba.
Investe iha seitor Saude
Kunyesido nudar nasaun socialista nebe’e bazeia ba prinsipio soidariadade e humanismo, Fidel konsege lori Povu Cubano miliaun sanulu resin ida hodi ultra-pasa krizi no blokeiu ekonomia nebe Estadus Unidos aplika ba Cuba. Iha parte Saude nian, entre tinan 1990 – 2003, numeros doutor Cubano aumenta 76%, numero dentista aumenta 46%, numeros parteiras aumenta 16% (Caller, 2009), numeros centro nebe tau matan ba ema katuas ho ferik sira aumenta 107%, uma ba ema difisiente sira aumenta ba 47%, numeros labarik kiik mate tun maka’as husi 11.1% iha tinan 1989 to’o 6.4% iha tinan 1999.
Entre tinan 1992 – 1996, Cuba investe osan liu $1bn ba iha industria biotechnology no pharmaceutical, no haruka sira nian scientista sira ba aprende iha centro piskiza e laboratoriu sira mak iha America Latina, Swedia, Spanyol, no Alemanha (Chinweizu, 2009). Resultadu husi treinamentu ne, konsege produs numero Scientista hamutuk 12,000 no establese centru biotechnology laboratoriu 52 iha Cuba (Fawthrop, 2004). Iha tinan 2009, numeros cluster scientista aumenta tan ba 14, nebe’e namkare iha ilha tomak, halo kooperasaun ho 120 centru peskiza no fo servisu ba 30,000 pesoas resin (Revolutionary Communist Group, 2009).
Industria biotechnology ne, konsege asegura Cuba nian sistema saude liu husi produs 160 product no halo produsaun aimoruk rasik ba sira nian populasaun liu miliaun 11 resin. Industria hirak ne, hanesan empressa publiko estadu nian nebe’e responde ba nesisidade povu Cubano nian. Alende fornese aimoruk ba iha rai-laran, Cuba mos produs (inventions) aimoruk oin atus ida resin iha nivel internasional desde tinan 1959. Iha tinan 1996, Cuba exporta produtu pharmacia no hetan osan kuaze miliaun $54 resin. Iha tinan 2009, Cuba nian produtu pharmacia konsege export aba iha nasaun 58 resin no hetan ninian retornu miliaun $500 resin (Yaffe, 2009).
Fidel mos establese Cuba nian programa Mediku Internasionalismo, hahu’u husi wainhira fo apoiu emergensia iha Chile wainhira akontese rai-nakdoko iha tinan 1960, no liu tiha tinan rua nulu resin, brigade mediku mos haruka ba nasaun sanulu resin nen (Kirk & Erisman 2009). Iha fulan Novembro 2008, Cuba iha 17,697 doutor mediku nebe servisu iha 75 nasaun, numero ne la inklui 20,847 Cuba nian professional saude sira. Cuba nian brigade mediku halao servisu nasaun 27, no barak liu mak fora de nasaun America Latina. Cuba mos iha programa uza doutor Cubano durante tinan sanulu nian laran depois sei troka fali ho estundante medicina iha nasaun refere nebe treinadu husi doutor Cubano sira (Caller, 2009).
Comandante Fidel Castro mos hari’i Eskola Medisina America Latina (ELAM) nebe’e inagura iha Novembro 1999, iha estudantes hamutuk rihun rua resin (2,000) husi nasaun 18. Estudantes hirak ne, eskola gratuitu, han no kustu moris mos gratuitu durante eskola no hela iha Cuba. Graduadu Eskola Medisina Amerika Latina ne hahu’u iha tinan 2005 nebe representa estudantes husi nasaun 28 husi America Latina, inklui mos estudantes husi nasaun Estadus Unidos America no mos estudantes rihun ida resin husi Timor-Leste.
Iha 2001, eskola internasional kona ba Edukasaun physical no desportu establese, no iha 2005 konsege halo graduasaun ba estudantes liu 1,200 resin husi nasaun 75 nebe mai husi Africa, Asia no America Latina (Porter, 2012).
Asistensia Edukasional
Cuba laos deit kunyesidu ho programa saude, maibe iha mos programa kampanye ba kontra analfabeto, kampanye hodi hanorin ema lee no hakerek. Durante Fidel nian governancia, Fidel Castro introdus programa kampanye ba literacia, Cuba hahu’u fornese sira nian asistensia ba iha nasaun Angola iha tinan 1978 no 1981. Iha tinan 1987 mais ou menus estudantes Angolanos rihun hat resin (4,000) estuda iha Cuba, no iha tinan 1980, profesores husi Cuba join Cruzada iha Nicaragua, liu husi dezenvolve metodu hanorin simples, Cubano sira konsege dezenvolve programa literacia nebe’e adapta lian mak oin-oin husi nasaun 28. Programa ne implementa iha nasaun 15 iha America Latina nebe’e kordena husi specialist Cubana sira. Programa ne involve ema liu miliaun 3.6 resin husi 23 nasaun (Muhr, 2013:109). Husi Nova Zelandia to’o Nigeria, no husi Guatemala to’o Equatorial Guinea, aprende tiha ona le’e no hakerek uza programa ne. programa ne iha lingua versaun kuaze sanulu resin rua, nebe inklui uza lian Quechua no Aymara ba nasaun Bolivia, uza lian Creole ba nasaun Haiti, uza lian tetum ba Timor-Leste, no uza lian Swahili ba nasaun lubukida iha Africa neba.
Konkluzaun
Artiklu ne, konsege hatudu katak Comandante Fidel Castro, ema ida nebe komunga prinsipio socialism no Comunismo nian, nebe sempre kontra injustica, no kontra rejime ditadura iha nasaun nebe deit, ijemplu liu husi pratika hatudu iha nasaun lubuk ida iha Africa neba, laos koalia slogan deit maibe fo tulun nebe laiha interese. Liu husi Fidel ninian lideransa Cuba konsege ultrapasa krizi ekonomia wainhira hasoru sanksaun blokeia ekonomia, Fidel adopta Che Guevara nian ideas diversifikasaun ekonomia nebe’e prefere liu asegura atendementu baziku iha parte saude no Edukasaun, no kanaliza investementu rai liur ba iha seitor productivo nebe’e lao ho orientasaun ekonomia popular no alternativu. Adeus Comandante Fidel Castro, Faleceu 25 de Novembro 2016.
Referensia
Brundenius, C., 2002. ‘Whither the Cuban Economy after Recovery? The Reform Process, Upgrading Strategies and the Question of Transition’, Journal of Latin American Studies, No. 34:2, pp. 365-95, pp. 374 and 384.
Brundenius, C., 2002 ‘Cuban Economy’, Journal of Latin American Studies, No. 34:2, pp. 383-84.
Caller, H., 2009. ‘Socialism is Healthier’, Fight Racism! Fight Imperialism! 208, April-May 2009, availbale at http://www.ratb.org.uk/frfi/208.html
Castro, F., 1989. ‘Fidel Castro Speech, 26 July 1989’, available at http://www.cuba.cu/gobierno/discursos/1989/esp/f260789e.html
Castro, R.,2009. ‘Raul Castro speech to the National Assembly of People’s Power, 1 August 2009, Available at http://www.cuba.cu/gobierno/rauldiscursos/2009/ing/r010809i.html
Che Guevara, E., 1970. ‘Algeria’, in Ernesto Che Guevara: Obras 1957-1967, Vol. 2, Havana, Casa de Las Americas, pp. 574-75.
Che Guevara, E., 2003. ‘Fidel Castro Speech, 8 October 1987’, in Ernesto Che Guevara: el gran debate, Havana, Ocean Press, p. 399.
Chinweizu, C., 2009. ‘Cuban Socialism Shows the Way for Biotech and Pharma’, Fight Racism! Fight Imperialism!,210, AugustSeptember 2009, Available at http://www.ratb.org.uk/frfi/210.html
Díaz, M, E.,2009. ‘Cuba: Economic Restructuring, Recent Trends and Major Challenges’, on Monthly Review website, 19th April 2009, Available at http://monthlyreview.org/mrzine/molina130409.html
Fawthrop, T., 2004. ‘Cuba Ailing? Not Its Biomedical Industry’, The Straits Times, 26 January 2004, Available at http://yaleglobal.yale.edu/content/cuba-ailing-not-its-biomedical-industry
Kirk, M, J., & Erisman, M, H., 2009. ‘Cuban Medical Internationalism: Origins, Evolution, and Goals, New York, Palgrave Macmillan, p. 93.
Mesa-Lago, C.,2007. ‘The Cuban Economy in 2006-2007: Fidel’s Legacy and Raul’s Policies’, paper presented at the Association for the Study of the Cuban Economy annual conference, 2-4 August.
Muhr, T., 2013. ‘Counter-Globalization and Socialism in the 21st Century: The Bolivarian Alliance for People of Our America’, Routledge, New York.
Porter, C., 2012. ‘Cuba-trained doctors making difference around the world’, the Star, available at https://www.thestar.com/news/world/2012/06/02/cubatrained_doctors_making_difference_around_the_world.html
Revolutionary Communist Group., 2009. ‘50 Years of Cuban Socialist Achievements of the Cuban Revolution’, Available at https://www.scribd.com/document/49208741/50-years-of-Cuban-Socialism-achievements-of-the-Cuban-revolution
Yaffe, H., 2009. ‘Journal of Iberian and Latin American Research’ (JILAR), vol. 15:2, December 2009, pp 145-162. Available at http://ratbnews.blogspot.com/p/cuban-development-inspiration-for-alba.html
Moris iha vida aktivista, Fidel komunga tiha ona valor justica social, hahu’u kedas husi tinan 1947-1950, Fidel ba nasaun Republika Dominicana hamutuk ho aktivista sira iha neba hodi luta hatun ditadura Rafael Trujillo, maibe iha momentu neba sira la konsege hatun rejime ditadura ne. Fidel mos iha momentu neba ba Bogota, Columbia hamutuk ho aktivista revolusionariu sira hodi halo demonstrasaun hasoru Governu Columbia iha tempo neba.
Iha tinan 1950 wainhira Fidel kontinua fali ninian estuda iha universidade, situasaun politika Cuba hahu’u manas, movementu iha universitario komesa bok a’an tanba la gosta ho rejime ditadura Ramon Grau (1944-1948) nebe kunyesidu koruptu no represivu. Fidel iha tempu neba involve mos iha movementu ne, ninian kolega sira kunyese Fidel hanesan aktivista mak progresivu no revolusionario. Iha tempo neba, Fidel hetan influensa barak husi ideas-ideas herois Cubano Jose Marti, Fidel mos hola parte nudar membru Partidu Ortodoxo ho ideologia Nasionalista-Esquerda. Partido ne popular los, no iha momentu neba iha prediksaun katak partidu Ortodoxo ne sei manan elisaun iha tinan 1953, maibe molok elisaun Flugencio Batista halo golpe (kudeta) uluk no ukun Cuba ho represivu, no ditadura. Wainhira Batista ukun, partidu hotu nia taka, universidade barak nia hapara, media jornalista sira nian fo presaun para labele koalia, maibe demonstrasaun kontinua nafatin, no paple Fidel nian iha tempu neba halo rekrutamentu ba estudante sira para hola parte iha movementu klandestina. Fidel, ho ninian kompanhero sira komesa organizadu inklui mos aprende kona ba oinsa halo gerilya urbana hasoru rezime ditadura Flugencio Batista.
Nudar Gereleiro
Iha loron 26 de Julio 1953, Fidel hamutuk ho ninian kompanheros atus ida lima nulu resin ba halo atakasaun iha akampomentu military ida iha Moncada, fora husi sidade Santiago. Maibe atakasaun ne falha tiha, Fidel ho ninian kolega sira ema kaer, barak mak hetan tiru mate, no tortura, barak mak hatama ba kadeia inklui Fidel mos. Iha Septembro 1953, Fidel ho ninian kolega sira ema lori ba tribunal, no iha neba, iha Fidel nian pledoi hateten katak “Historia mak sei liberta hau” (History will Absolve Me). Iha testamunha jornalista ida hateten katak, momentu neba, Fidel tuku meja maka’as no hateten “Historia mak sei liberta hau” juiz no procurador sira nonok deit e la koalia liafuan ida. Fidel simu kadeia prizaun ba tinan sanulu-resin lima, hamutuk ho nian alin Raul Castro. Fidel ho Raul tama kadeia ladun kleur tanba iha tinan 1955 Fidel ho ninian compatriotas sira simu Amnestia no livre husi governu Batista. Durante iha kadeia laran, Fidel le’e livro barak nebe’e mak hakerek husi Karl Marx, Lenin, Jose Marti, Freud inklui mos Shakespeare. Hafoin sai husi kadeia, Fidel deside ho Raul halao viagem ba Mexico hodi planu fali sira nian revolusaun, wainhira iha Mexico, Fidel hasoru Ernesto “Che” Guevara, nebe mos iha ideas no ideologia komunismo mak hanesan. Che Guevara, konkorda ho Fidel nian planu no hola parte mos iha asaun hirak mai.
Depois se’es a’an tiha ba Mexico, Fidel ho ninian Compatriotas nain 81 halo planu tama fali mai Cuba uza ro’o bero ida naran “Granma”, maibe planu ne falha tanba hetan atakasaun husi Batista nian ema sira wainhira ro’o Granma ne halo destakasaun, entre sira nain walu nulu resin ida ne, so 21 peasoas deit mak konsege moris, nebe inklui Fidel, Raul no Che, sira nain rua nulu resin ida ne, konsege se’es an ba iha foho Sierra Maestra, iha foho ne Fidel hamutuk ho ninian Compatriotas sira halo akampomentu de baze vermelha, no halao gerilya durante tinan tolu resin, no konsege hatun forca Batista nian iha loron 1 de Janeiro 1959, no loron ne mos kunyesidu hanesan loron revolusaun Cuba nian.
Revolusaun Cuba
Iha fulan Janeiro 1959, provizoriumente governante Cuba lidera husi ema liberal ida naran Manuel Urrutia Lleo, liu tiha fulan ida, iha loron 16 de Fevereiro 1959, Fidel hetan tomada de pose nudar Primeiro Ministro Cubano. Depois simu tiha tomada de pose, Fidel halao vizita ida ba iha nasaun Estadus Unidos, no iha fulan Maio 1959, Fidel fila fali mai Cuba no halo kedas lei ida kona ba reforma agraria. Politika reforma agraria hetan opozisaun maka’as husi konkistador sira (tuan tanah) nebe iha rai no plantasaun bot iha Cuba. Fidel, nian politika fahe rai ba ema rai laiha, rai primeiro mak nia fahe, ninian aman nian plantasaun, nebe Fidel fahe ba kamponeses sira mak rai laiha.
Fidel nian politika reforma agrarian, hetan opzisaun maka’as husi governu Manuel Urrutia, tan ne iha loron 23 de Julio 1959, Povo barak inklui Camponeses sira ezizi Fidel para sae ba Presidente da Republika hodi troka tiha Manuel Urrutia.
Revolusaun iha Cuba la’os deit mak reforma agraria, maibe mos inklui politika elimina analfabeto, nebe depois de revolusaun, Fidel halao programa kampanye “Se’e mak hatene tenke hanorin, no se mak la hatene tenke aprende”. Fidel konsege mobiliza ema sira iha sidade hodi tun hotu ba baze, area rural. Politika kontra analfebetismo ne halao durante fulan 6 nian laran, no wainhira iha tempu kalan sira uza Petro-Max hodi hanorin lee no hakerek ba sira nian povo tomak iha baze neba. Iha tempo rai-loron sira ajuda Agrikultor, Camponeses sira hodi servisu iha to’os no plantasaun.
Revolusaun seluk mak Fidel ho ninian Camarada Companhero sira implementa mak nasionaliza kompania estranzeiro sira, no mos komesa dezenho politika saude no Edukasaun gratuitu, inklui mos promove seitor agrikultura urbana.
Tentasaun Asasinadu husi CIA
Tanba deit Fidel nian politika revolusionario kontra maka’as ideologia kapitalista, Fidel sai hanesan tarjetu numer 1 husi kualker tentasaun asasinadu nebe organiza husi CIA Estadus Unidos. Durante iha ninian vida moris, iha tentasaun atu oho Fidel hamutuk dala 638, tentasaun hirak ne liu husi; tau veneno iha kaneta (lapizera), tau veneno iha Cerutu mak Fidel gosta fuma, tau veneno iha roupa luku tasi Fidel nian, no buat seluk-seluk tan.
Ajuda liberta nasaun seluk iha Africa
So uniku lider nasaun nian mak orienta ninian forca armada ba funu hodi liberta nasaun seluk mak Fidel Castro. Mais ou menus iha nasaun lubuk ida iha Africa mak hetan apoiu militar direitamente husi Forca Armada Cubano, nasaun hirak ne mak hanesan; Africa do Sul, Algeria, Angola, Congo, Eitophia, Guine-Bissau, Guinea-Equatoria, Libya, Namibia, Sierra-Leonne, Somalia, Zimbabwe, no seluk seluk tan.
Iha tinan 1991, Nelson Mandela, halao vizita ba Cuba, no to’o iha neba, Mandela hato’o obrigado no rekunyese povu Cubano nian apoiu ba Mandela nian grupo nebe’e funu kontra forca rasista Apartheid. Iha tinan 1975, Fidel hato’o orientasaun ba Cuba ninian forca armada ba funu hasoru rejime Apartheid, rejime nebe’e lidera husi Cuito Cuanavale, rejime mak hakarak malae mutin deit mak ukun iha Africa do Sul. Mandela louva tebes ba prinsipio Internasionalism Cuba nian, nebe’e laos koalia deit ho ibun maibe aplika dunik iha pratika.
Bloku Soviet no Blokeia Ekonomia
Cuba konsege survevivo wainhira Soviet rahun, iha period 1986 Revolusaun Cuba tama iha period Rectifikasaun ba Erru no tendensia Negativu hodi resposta ba stagnasi politika no ekonomia Cuba nian. Rectifikasaun no mudansa ba politika no ekonomia Cuba nian ne akontese hanesan konsekuensia ba Soviet nian manajementu ekonomia no Sistema planeamentu iha Cuba desde 1973. Fidel dissolve tiha Sistema ne, hodi troka fali ho Che Guevara nian ideas, hodi redus exportasaun mas-midar ba fali diversifikasaun produsaun domestiko, ou iha termus ekonomia dehan; redus interese kapitalista nian mak hakarak halo exportasaun liu husi hasae produsaun rai laran. Che Guevara nian ideas prefere liu aumenta atendementu iha parte saude, edukasaun no social nian (Welfare provision) duke servisu maka’as exporta uniku produtu ba rai-liur. Durante bloku Soviet rahun, Cuba nian merkadu exporta mos tun husi $6bn iha 1990 to’o $2bn iha 1993, kresimentu ekonomia mos tun ba 35%, investementu internasional most un ba 80% (Brundenius,a 2002). Krizi hirak ne akontese tanba Estadus Unidos forma blokeia ekonomia hasoru Cuba.
Durante period especial ne, birokrasia estadu Cuba nian halo reforma nebe’e pragmatiku hodi introdus estimulasaun ekonomia ba sira nian povu mak hanesan; #Desentraliza Empressa publiku estadu nian (State Owned Enterprises) nebe fornese kompetensia ba autonomia financeiru, #Entrega 75% rai estadu nian transfere ba kooperativa nebe bele halo produsaun ai-han, #Inisia joint venture ho capital estranjeiru sira, #Introdus moeda dollar iha transaksaun merkadu domestiku, #Promove tourismo lokal, no #Fo licensa ba empressa privada nebe ninian skala-kiik (Brundenius,a 2002).
Iha tempo neba Cuba simu kritika barak husi liur nebe’e hateten katak Cuba implementa ekonomia liberal nian, kritika hirak ne dehan katak reforma ne konsidera sei fo impaktu negative ba mekanismu merkadu mak durante ne establese tiha ona. Maibe Cuba konsege kanaliza idea ”ekonomia liberal” ne ba fali Cuba nian modelu dezenvolvementu socialista nian nebe’e promove; produtu organiku (Organic Farming), tekniku rotasaun hodi produs ai-han (Crop rotation techniques), promove Agrikultura Urbana (Organoponicos), utilizasaun fali biskleta ba servisu, introdus enerjia alternative (solar energy) no promove eco-tourismu (Brundenius,a 2002).
Cuba nudar nasaun socialista depois de Soviet nakfera, no Estadus Unidos halo blokeia ba ekonomia ba sira. Iha periodu ne, Cuba tenke buka parseiru foun hodi introdus sira nian modelu diversifikasaun ekonomia. Cuba konsege konvense investementu husi nasaun liur balun mai iha Cuba, dadus hatudu katak, investementu rai-liur iha tinan 1996 to’o 2000 sae husi miliaun $82 to’o miliaun $400 (Brundenius,b 2002). Iha tinan 2000 Cuba konsege establese 400 joint ventures entre investementu rai liur ho estadu Cubano, nebe iha lei investementu klaru hateten katak Shares (saham) estadu Cubano nian tenke liu 51% kompara ho investidor rai-liur nian. Governu Cubano iha regulamentu que forte, mak entrega kompetensia ba governu ho halo mediasaun entre interese investidor estranjeiros ho interese trabalhadores Cubano sira. Governu Cubano iha regulamentu regirozu tebes, inklui regulamento kona ba pagamento nian, kondisaun trabalhadores nian, no mos iha regulamento mak regulariza impaktu produsaun ba iha enviromento. Investor sira husi nasaun liur mak investe sira nian osan iha tempo neba mak hanesan; Spanyol investe (23%), Canada (19%), Italia (9%), Fraanca (4%), Britania & Mexico (3.5% husi kada nasaun), numeros presentajem hirak ne hatudu katak Cuba nian poitika diversifikasaun merkadu suksesu no implementa ho diak (Brundenius,b 2002).
Hodi ultrapasa blokeiu ekonomia durante tinan 50 resin, alende diversifika ekonomia no bolu investidor estranzeiros mai Cuba. Fidel halo kooperasaun ho China nebe’e fo kreditu ba Cuba hodi hadiak Sistema transporte mak efisiensi. Halo mos kooperasaun ho Malaysia nebe’e ajuda iha parte Informasaun Technologia nian, nebe’e fa’an komputador ho folin baratu ba Cuba. Fidel mos liu husi Aliadu Bolivariano (ALBA) hamutuk ho nasaun America latina nain 9, halo kooperasaun iha parte ekonomia nian, mak hanesan; #hari’I Banco Regional ida hosi fo imprestimo ba AlBA nininian membru sira do que ba impresta fali iha Banku Mundial ou FMI, #kria televizaun ALBA nian para fo fo noticia mak independente sobre dezenvolvementu iha nasaun America Latina, #Atu kria no establese America Latina nian osan rasik para halo balansu ba Dollar Americano, no Euro. Alende koperasaun regional, Cuba mos halo kooperasaun bilateral ho Venezeula, liu husi lideransa Presidente Hugo Chaves. Kooperasaun ne mak hanesan barter ho Venezuela, nebe’e Venezuela husu 20.000 doutor Cubano, inklui professor eskola desportu nian, iha parte seluk Venezuela faan mina baratu ba Cuba.
Investe iha seitor Saude
Kunyesido nudar nasaun socialista nebe’e bazeia ba prinsipio soidariadade e humanismo, Fidel konsege lori Povu Cubano miliaun sanulu resin ida hodi ultra-pasa krizi no blokeiu ekonomia nebe Estadus Unidos aplika ba Cuba. Iha parte Saude nian, entre tinan 1990 – 2003, numeros doutor Cubano aumenta 76%, numero dentista aumenta 46%, numeros parteiras aumenta 16% (Caller, 2009), numeros centro nebe tau matan ba ema katuas ho ferik sira aumenta 107%, uma ba ema difisiente sira aumenta ba 47%, numeros labarik kiik mate tun maka’as husi 11.1% iha tinan 1989 to’o 6.4% iha tinan 1999.
Entre tinan 1992 – 1996, Cuba investe osan liu $1bn ba iha industria biotechnology no pharmaceutical, no haruka sira nian scientista sira ba aprende iha centro piskiza e laboratoriu sira mak iha America Latina, Swedia, Spanyol, no Alemanha (Chinweizu, 2009). Resultadu husi treinamentu ne, konsege produs numero Scientista hamutuk 12,000 no establese centru biotechnology laboratoriu 52 iha Cuba (Fawthrop, 2004). Iha tinan 2009, numeros cluster scientista aumenta tan ba 14, nebe’e namkare iha ilha tomak, halo kooperasaun ho 120 centru peskiza no fo servisu ba 30,000 pesoas resin (Revolutionary Communist Group, 2009).
Industria biotechnology ne, konsege asegura Cuba nian sistema saude liu husi produs 160 product no halo produsaun aimoruk rasik ba sira nian populasaun liu miliaun 11 resin. Industria hirak ne, hanesan empressa publiko estadu nian nebe’e responde ba nesisidade povu Cubano nian. Alende fornese aimoruk ba iha rai-laran, Cuba mos produs (inventions) aimoruk oin atus ida resin iha nivel internasional desde tinan 1959. Iha tinan 1996, Cuba exporta produtu pharmacia no hetan osan kuaze miliaun $54 resin. Iha tinan 2009, Cuba nian produtu pharmacia konsege export aba iha nasaun 58 resin no hetan ninian retornu miliaun $500 resin (Yaffe, 2009).
Fidel mos establese Cuba nian programa Mediku Internasionalismo, hahu’u husi wainhira fo apoiu emergensia iha Chile wainhira akontese rai-nakdoko iha tinan 1960, no liu tiha tinan rua nulu resin, brigade mediku mos haruka ba nasaun sanulu resin nen (Kirk & Erisman 2009). Iha fulan Novembro 2008, Cuba iha 17,697 doutor mediku nebe servisu iha 75 nasaun, numero ne la inklui 20,847 Cuba nian professional saude sira. Cuba nian brigade mediku halao servisu nasaun 27, no barak liu mak fora de nasaun America Latina. Cuba mos iha programa uza doutor Cubano durante tinan sanulu nian laran depois sei troka fali ho estundante medicina iha nasaun refere nebe treinadu husi doutor Cubano sira (Caller, 2009).
Comandante Fidel Castro mos hari’i Eskola Medisina America Latina (ELAM) nebe’e inagura iha Novembro 1999, iha estudantes hamutuk rihun rua resin (2,000) husi nasaun 18. Estudantes hirak ne, eskola gratuitu, han no kustu moris mos gratuitu durante eskola no hela iha Cuba. Graduadu Eskola Medisina Amerika Latina ne hahu’u iha tinan 2005 nebe representa estudantes husi nasaun 28 husi America Latina, inklui mos estudantes husi nasaun Estadus Unidos America no mos estudantes rihun ida resin husi Timor-Leste.
Iha 2001, eskola internasional kona ba Edukasaun physical no desportu establese, no iha 2005 konsege halo graduasaun ba estudantes liu 1,200 resin husi nasaun 75 nebe mai husi Africa, Asia no America Latina (Porter, 2012).
Asistensia Edukasional
Cuba laos deit kunyesidu ho programa saude, maibe iha mos programa kampanye ba kontra analfabeto, kampanye hodi hanorin ema lee no hakerek. Durante Fidel nian governancia, Fidel Castro introdus programa kampanye ba literacia, Cuba hahu’u fornese sira nian asistensia ba iha nasaun Angola iha tinan 1978 no 1981. Iha tinan 1987 mais ou menus estudantes Angolanos rihun hat resin (4,000) estuda iha Cuba, no iha tinan 1980, profesores husi Cuba join Cruzada iha Nicaragua, liu husi dezenvolve metodu hanorin simples, Cubano sira konsege dezenvolve programa literacia nebe’e adapta lian mak oin-oin husi nasaun 28. Programa ne implementa iha nasaun 15 iha America Latina nebe’e kordena husi specialist Cubana sira. Programa ne involve ema liu miliaun 3.6 resin husi 23 nasaun (Muhr, 2013:109). Husi Nova Zelandia to’o Nigeria, no husi Guatemala to’o Equatorial Guinea, aprende tiha ona le’e no hakerek uza programa ne. programa ne iha lingua versaun kuaze sanulu resin rua, nebe inklui uza lian Quechua no Aymara ba nasaun Bolivia, uza lian Creole ba nasaun Haiti, uza lian tetum ba Timor-Leste, no uza lian Swahili ba nasaun lubukida iha Africa neba.
Konkluzaun
Artiklu ne, konsege hatudu katak Comandante Fidel Castro, ema ida nebe komunga prinsipio socialism no Comunismo nian, nebe sempre kontra injustica, no kontra rejime ditadura iha nasaun nebe deit, ijemplu liu husi pratika hatudu iha nasaun lubuk ida iha Africa neba, laos koalia slogan deit maibe fo tulun nebe laiha interese. Liu husi Fidel ninian lideransa Cuba konsege ultrapasa krizi ekonomia wainhira hasoru sanksaun blokeia ekonomia, Fidel adopta Che Guevara nian ideas diversifikasaun ekonomia nebe’e prefere liu asegura atendementu baziku iha parte saude no Edukasaun, no kanaliza investementu rai liur ba iha seitor productivo nebe’e lao ho orientasaun ekonomia popular no alternativu. Adeus Comandante Fidel Castro, Faleceu 25 de Novembro 2016.
Referensia
Brundenius, C., 2002. ‘Whither the Cuban Economy after Recovery? The Reform Process, Upgrading Strategies and the Question of Transition’, Journal of Latin American Studies, No. 34:2, pp. 365-95, pp. 374 and 384.
Brundenius, C., 2002 ‘Cuban Economy’, Journal of Latin American Studies, No. 34:2, pp. 383-84.
Caller, H., 2009. ‘Socialism is Healthier’, Fight Racism! Fight Imperialism! 208, April-May 2009, availbale at http://www.ratb.org.uk/frfi/208.html
Castro, F., 1989. ‘Fidel Castro Speech, 26 July 1989’, available at http://www.cuba.cu/gobierno/discursos/1989/esp/f260789e.html
Castro, R.,2009. ‘Raul Castro speech to the National Assembly of People’s Power, 1 August 2009, Available at http://www.cuba.cu/gobierno/rauldiscursos/2009/ing/r010809i.html
Che Guevara, E., 1970. ‘Algeria’, in Ernesto Che Guevara: Obras 1957-1967, Vol. 2, Havana, Casa de Las Americas, pp. 574-75.
Che Guevara, E., 2003. ‘Fidel Castro Speech, 8 October 1987’, in Ernesto Che Guevara: el gran debate, Havana, Ocean Press, p. 399.
Chinweizu, C., 2009. ‘Cuban Socialism Shows the Way for Biotech and Pharma’, Fight Racism! Fight Imperialism!,210, AugustSeptember 2009, Available at http://www.ratb.org.uk/frfi/210.html
Díaz, M, E.,2009. ‘Cuba: Economic Restructuring, Recent Trends and Major Challenges’, on Monthly Review website, 19th April 2009, Available at http://monthlyreview.org/mrzine/molina130409.html
Fawthrop, T., 2004. ‘Cuba Ailing? Not Its Biomedical Industry’, The Straits Times, 26 January 2004, Available at http://yaleglobal.yale.edu/content/cuba-ailing-not-its-biomedical-industry
Kirk, M, J., & Erisman, M, H., 2009. ‘Cuban Medical Internationalism: Origins, Evolution, and Goals, New York, Palgrave Macmillan, p. 93.
Mesa-Lago, C.,2007. ‘The Cuban Economy in 2006-2007: Fidel’s Legacy and Raul’s Policies’, paper presented at the Association for the Study of the Cuban Economy annual conference, 2-4 August.
Muhr, T., 2013. ‘Counter-Globalization and Socialism in the 21st Century: The Bolivarian Alliance for People of Our America’, Routledge, New York.
Porter, C., 2012. ‘Cuba-trained doctors making difference around the world’, the Star, available at https://www.thestar.com/news/world/2012/06/02/cubatrained_doctors_making_difference_around_the_world.html
Revolutionary Communist Group., 2009. ‘50 Years of Cuban Socialist Achievements of the Cuban Revolution’, Available at https://www.scribd.com/document/49208741/50-years-of-Cuban-Socialism-achievements-of-the-Cuban-revolution
Yaffe, H., 2009. ‘Journal of Iberian and Latin American Research’ (JILAR), vol. 15:2, December 2009, pp 145-162. Available at http://ratbnews.blogspot.com/p/cuban-development-inspiration-for-alba.html