Diferensia entre individualista no klasse iha ekonomia:
Komparasaun entre ekonomia Marxismo no Neoclassical
Hakerek-Nain: Tomas Freitas
Introdusaun
Neoclassical economics iha influensa ba ekonomia kapitalista ohin loron; buat nee bele hare’e iha konseitus balun ‘merkadu mak determina presu’, no tama iha etapa ida mak konsege ultra-pasa teoria ‘Labour Theory of Value’, nebe eziste iha tempu inisiu Classical Economics nian. Banati tuir teoria ‘Marshalian Cross’ nebe esplika kona ba teoria Supply and Demand, Neoclassical economics fiar maka’as katak merkadu mak sei fo equilibriu ba presu (Stilwell, 2002). Hanesan konsagra tiha ona iha ‘Say’s Law’ hateten katak supply ba bens e servicos bele kria rasik sira nia merkadu, (Baumol, 1999). Deklarasaun hirak nee persija halo ezaminasaun liu husi estudu empirical, inklui mos neoclassical ninian methodologia deduktivo (Deductive Methodology) mak sei susar hodi justifika. Artiklu nee sei aprezenta diferensia entre ekonomia Marxismo no Neoclassical liu-liu iha kontekstu pontu da vista individualista kontra klasses iha ekonomia agora nian (Contemporary Economy). Essay ida nee mos sei hato’o historia (Background) kona ba oinsa ideas ka teoria original mak funda Neoclassical economics, nebe moris husi ‘Proto-Marginalists’, ‘Revolutionaries’ no ‘Consolidators’, nebe sai nudar ideologia mak forte tebes iha era Capitalismo ohin loron nian.
Historia
Tradisionalmente, idea Neoclassical mai husi ema ulun bot balun iha tempu Classical economics ho ninian politica economist sira mak hanesan David Ricardo ho ninian ideas ‘Marginal Principle’ (Kaldor, 1956), John Stuart Mill (2007) ho ninian teoria ‘Utilitarianism’, Jeremy Bentham (2009) ho ninian ‘Greatest Happiness’, no Jean Baptiste Say ho ninian teoria famozu ‘Say’s Law’ (Kates, 2003). Idea sira nee hotu mak fo’o inspirasaun ba ekonomista neoclassical sira balun.
Doutrina Neoclassical economy hahu’u husi ultimo 1830s to’o meiu 1850s no sai forte e influensa iha inisiu 1870s, buras no sai famozu ba klasse mediu sira iha meiu 1880s to’o meiu 1890s. Historia ida nee ita bele hare’e hanesan evolusaun ba etapa tolu ka ‘three evolutionary’ nebe inklui ‘The Proto-marginalist’, ‘The Revolutionaries’, no ‘The Consolidators’ nebe sai hanesan ideas original husi Neoclassical economy.
Proto-Marginalistas
Historikamente, evolusaun Neoclassical Economics mai husi fundador lubun balu mak konsidera hanesan autores ba Proto-Marginalists inklui Augustin Cournot, Jules Dupuit, Johann Thunen no Heinrich Gossen. Iha tinan 1838, Agustin Cournot dezenvolve tiha ona ninian ideas Research into the Mathematical Principles of Wealth (2008), Cournot mos dezenvolve no analiza teoria monopoly mak ikus mai hamosu konseitu ‘Profit-maximising producer’. Jules Dupuit hanesan engineer ba Pontes ho ninian ideas ‘Curve of Diminishing Marginal Utility’ iha 1844, (Vickers, 1995), mesmu nee, iha tinan 1861, Dupuit mos iha argumentu kapas no konsege hamosu idea ‘Free Exchange’. Johann Thunen hanesan ema Alemanha mak iha rai no plantasaun barak (German landowner) ema nee dezenvolve esensia husi ‘The Marginal Productivity Theory of Distribution’ iha tinan 1850 (Ekelund & Hebert, 1999). Ikus liu husi fundador Protagonist Marginalist mak Heinrich Gossen ho ninian idea famozu ‘Gossen Second Law’ iha tinan 1854, no deskreve; ‘equalisation between the ratios of exchange of goods to the ratio of marginal disutility of work’ (Blaug, 2003)’. Ho ninian sentido equilibriu entre lojika troka sasan no lojika marginal husi desutilizasaun de servisu. Protagonista nain hat nee hetan suksesu in termus hato’o sira nian teoria original mak ikus mai sai hanesan embrio ba teoria marginal husi neoclassical economics.
Revolusionario
Depois de Proto-Marginalista sira marka no funda tiha ideas ‘Marginal Theory’ husi 1838 to’o ba 1854, Neoclassical Economics komesa hakroat fila fali sira nia nehan liu husi revolusionario-marginalista sira mak hanesan; William Stanley Jevons, Carl Menger no Leon Walras. Iha lansamentu ba ‘Marginal Revolution’, Jevons komesa tau ninian ideas ‘Theory of Political Economy’ iha tinan 1871, Nia komesa fo emphaze ba prinsipiu husi ‘Diminishing marginal utility’ no halo introdusaun ba preferensia individual (Steedman, 1997). Depois nee iha tempu hanesan 1871, revolusionario marginalista seluk Carl Menger husi Austria introdus ninian konseitu ‘Grunds tze’ nebe konsidera hanesan idea baziku husi ‘Marginal value theory’ ka ‘Marginal utility theory’ mesmu la direitamente nia uza termus ‘Marginal’ maibe nia deklara katak konsumedores normalmente iha lista kona ba saida mak nia atu sosa no iha preferensia kona ba sasan ho kualidade diak liu nebe sei fo satisfeitu ba nia a’an, no konsumedores mos iha lista kona ba sasan nebe ladun urjente atu sosa, no sira sei sosa wainhira iha osan restu, (Streissler & Streissler, 1994). Depois de Menger reforsa ninian hanoin kona ba ‘Marginal Utility Theory’, iha tinan 1874 ekonomista ida husi Franca naran Leon Walras, nebe dezenvolve liu tan (Marginalist Theory) no ikus mai formalmente ‘Marginalist Theory’ nakfila a’an ba ‘General Equilibrium Theory’. Iha parte seluk, Walras mos hato’o ninian kontribuisaun ideas balun mak hanesan refleksaun ba monopoly merkadu no kompetisaun mak imperfecto (Tieben, 2009).
Konsolidador
Wainhira halao konsolidasaun ba ideas ekonomia neoclassical husi famozu revolusionariu-marginalista nain-tolu hanesan esplika tiha ona iha palavras mak iha leten, sei iha tan numerous ekonomista seluk mak hakarak hametin liu tan ideas nee. Ekonomista hirak nee mak hanesan; Eugen Bohm-Bawerk ho ninian ideas ‘Capital and Interest’ hakerek iha tinan 1884, iha livro ne’e esplika kona ba parte positivu husi investementu capital ho ninian retornu osan funan (Pressman, 1999). Iha mos Friedrich von Wieser nebe iha tinan 1889 hakarek teoria kona ba Imputasaun ‘Imputation Theory’ nebe deklara katak factor presu determina husi output presu (Albertazzi et al, 1996). Alfred Marshall iha tinan 1890 sai famozu tamba ninian teoria kona ba ‘Marshallian Cross’ nebe analiza merkadu bazeia ba ninian teoria ‘Supply and Demand’, (Stilwell, 2002). John Bates Clark iha tinan 1891 husi Estadus Unidos Americano, fornese ninian konseitu ho naran ‘Marginal Productivity Concept’ ho ninian fiar katak kontribuisaun ba output husi trabaladores adisional sei determina mos valor pagamentu ba trabalhador sira seluk mak persija kampo de trabalho, (Geetika et al, 2008). Irving Fisher mos hola parte iha konsolidador famozu hirak nee, nia inventa ‘Curve Device invention’ hodi kompleta Walras nian teoria ‘Equilibrium Price’ iha 1892 (Fisher, 2007). Fisher ninian servisu ikus nebe kunyesidu iha era post-Keynesian mak ‘deb-deflation theory’ iha 1933, no teoria nee mak Hyman Minsky uza hodi dezenvolve ninian teoria ‘Financial Instability Hypothesis’, (Minsky, 1986).
Hafoin Irving Fisher, ekonomista neoclassical konsolida sira servisu liu husi Knut Wicksell ho ninian ideas Value, Capital and Rent iha 1893 (Lutz, 2006). Philip Wicksteed iha tinan 1894 produs mos ninian hakerek kona ba Co-ordination of Laws of Distribution, no halo ninian kritika ba ekonomista sira balun mak prefere hodi reorganiza fali teoria kona ba distribuisaun. Wicksteed prefere atu uza matematika hanesan metodu investigasaun ho garantia alokasaun de distribuisaun (Marchionatti, 2004). Vilfredo Pareto iha tinan 1896 mos hola parte hanesan jerasaun segundu husi revolusionarios neoclassical nebe’e fornese mos ninian kontribuisaun liu husi hakerek livro kona ba Tastes-and-obstacles (Gomes, 2003) nebe’e kontinua hamoris fila fali general equilibrium theory, mesmu nee Vilfredo kunyesidu hanesan lider ida husi eskola Lausanne mak famozu hanesan eskola neoclassical mak konstrui Leon Walras nian konseitu kona ba General equilibrium theory (Andersen, 2009).
Konsolidador ikus husi neoclassical economics mak Enrico Barone, ekonomista Italiano ida mak entrega ninian dedikasaun tomak hodi banati tuir Leon Walras no Vilfredo Pareto nian ain fatin, ninian kontribuisaun bot liu ba neoclassical school mak halo influensa ba Walras hodi integra ideas balun ba tekniku produsaun (Production Technique), ninian ideas nee konsidera hanesan ekstensaun ida ba marginal productivity theory (Jaffe & Walker, 1983).
Hale’u no hatene tiha konsolidasaun ba iha teoria bar-barak mak hodi suporta ‘Neoclassical economics’ Alfred Marshall deit mak sai famozu liu no bele halo sintesa ba Jevons, Menger no Walras nian teoria. Sintesa nee kunyesidu ho ‘Marshallian Cross’ ho ilustrasaun Supply no Demand mak sai factor determina ba presu mak equilibriu, no nia fiar katak sei fo’o mos satisfeitu ba parte rua konsumedores no vendedores.
Debates Konseitus
Estuda no akompanya tiha prosesu transformasaun husi Classical Economics ba iha Neoclassical Economics, Ita bele hare’e katak originalidade husi prinsipiu merkadu livre mak sirkulasaun sasan iha merkadu (Supply & Demand) no merkadu mak sei determina presu sasan. Teoria ne’e sei desvaloriza tiha Karl Marx nian teoria ‘Labour Theory of Value’ nebe’e Marx fiar katak kualidade husi trabalhadores mak sai factor determinante ba presu sasan nian.
Atu justifika teoria bot rua mak iha leten, tuir mai artiklu nee hakarak apresenta analiza no interpretasaun klean kona ba konseitos no argumentus mak hola parte tiha ona iha teoria rua nee nian laran.
Komparasaun entre Neoclassical no Marxismo;
Deductivismo Vs Materialismo Dialetika Historia
Iha Neoclassical uza metodologia deductivismo, nebe bazeia ba John Stuart Mill, hateten katak; “ a complex subject matter like political economy can only be studied scientifically by means of the deductive method. Since so many causal factors influence economic phenomena, and experimentation is generally not possible, there is no way to employ the methods of induction directly”, (Hausman, 1992, pp14). Sentido husi palavras iha leten hateten katak; “kestaun mak komplexu hanesan political economy so bele scientifikamente estuda liu husi methodologia deductivo. Desde faktor casual barak mak influensa phenomena ekonomia no generalmente experimento la konsege halo, tamba nee mak laiha dalan hodi implementa metodologia direitamente ka ‘induction’.
La han malun ho aproximasaun Neoclassical nian kona ba Methodologia deductivo, ekonomista Marxista nian prefere liu estuda historia no prosesu, mak hanesan ejemplu balun; Materialismo Dialetika Historia, Klase Bourgesa, no Sociadade Capitalista, (Stilwell, 2002), Marxista sira hatene katak liu husi kunyesementu hirak nee sei bele fo’o imagem bot hodi kumprende konstruksaun Capitalismo modern nian, (Lunn, 1982).
Sekuandu aplika methodologia rua nee ba iha ekonomia agora nian (Contemporary Economy), sei mosu diferensia balun. Deductivismo iha era ida ne’e, sei utiliza nafatin husi ekonomista Rationalista sira (Rationalists Economists), (Katouzian, 1980) ezemplu mak hanesan instituisaun financeiru internasional sira hanesan Banku Mundial no Fundo Monetario Internasional, instituisaun rua nee sei kaer nafatin engkontru regular kona ba Annual General Meeting-AGM (IMF, 2010) hodi halo evaluasaun ba sira nian estrategia no methodologia, liu husi AGM nee mos sira bele estuda aktividade ekonomia mak sira suporta tiha ona liu husi sira nian programa, nebe dala barak sira mak deside rasik durante fulan sanulu resin rua nian laran.
Deductivismo karik bele diak mos ba ekonomista sira balun hodi halo sira nian justifikasaun depois to’o iha projeitu ninian rohan. Iha kritika balun mak ita tenke konsidera katak observasaun direita (Induction Methodology) dalaruma mos bele la konsege halo kobertura ba evidensia balun mak akontese iha fatin diferente ho tempu mak hanesan durante prosesu observasaun nian laran.
Iha biban seluk opozisaun ba deductivismo, Marxista sira fiar katak ho historia materialismo mak sei fo’o kunyesementu profundu kona ba sociadade bourgesa iha termos kumprende sistema ‘Mode of Production’ (Rockmore, 2002), Haktuir Stalin nian liafuan dehan katak “historical materialism is the extension of the principle of dialectical materialism to study of social life” (Rockmore, 2002, pp7). Nebe ho ninian sentido hateten katak “historia materialismo nee hanesan ekstensaun husi prinsipiu dialetika materialismo nebe estuda kona ba sociadade nian moris”.
Marxista sira fiar katak konseitu materialismo dialetika historia sei halo ema kumprende didiak kona ba ekonomia capitalista ohin loron nian, tamba capitalismo hanesan ‘mode of production’ ka Meius de Produsaun nebe involve karakter techniko no social, no halo produsaun ba bens e servicos. Karakter social signifika katak relasaun entre klasse, nebe’e trabalhadores hanesan klasse proletariadu no bourgesa hanesan klasse mediu mak sai nain ba fabrika ka industria, inklui mos nain ba technologia no material prima ka ‘raw material’ (Stilwell, 2002).
Individuals Vs Klasses
Se’es malun ho teoria Neoclassical, ekonomista Marxista sira halo analiza foka liu ba klasse laos individual. Klasse signifika grupo proletariadu hanesan forsa de trabalho mak halo produsaun ba bens e servicos, no bourgesa hanesan capitalista mak sai nain ba meius da produsaun. Individual bazeia ba teoria Neoclassical mak konsumedor no vendedor nebe’e livre faan no sosa sira nian sasan; iha lianguazem seluk hateten katak alokasaun iha ekonomia merkadu livre, faan no sosa sasan sei akontese voluntariamente entre individual sira (Bergh, et al, 1997). Idea ‘free exchange’ ka Merkadu livre nee implementa tiha ona iha siklu 19th century nebe’e adopta husi ekonomista neo-liberal sira no ikus mai sai famozu hanesan ideologia capitalismo, mak hetan ninian suporta maka’as husi instituisaun financeiru internasionais.
Terminologia rua iha leten to’o agora sei relevante nafatin, tamba iha tendensia katak individual bazeia ba teoria Neoclassical nudar konsumedor sei iha forsa ultimo hodi determina presu sasan. Klasse iha ‘Contemporary economy’ ka ekonomia modernu mos sei relevante tamba problema ekonomia agora ninian nebe kumplexu hamosu injustisa iha fatin servisu bar-barak, trabalhadores hanesan klasse proletariadu mak siempre lakon sira nian direitu, tamba nee iha fatin barak ona trabalhadores sira organiza a’an hodi establese sira nian sindikatu, uniaun no organizasaun legais rasik hodi proteze sira nian direitu no halo advokasia ba sira nian interese komun.
Utility Vs Value
Diferente husi teoria Neoclassical, Ekonomista Marxista sira halo analiza ba produsaun bazeia ba ‘Labour Theory of Value’ ka teoria nebe’e mak valoriza servisu trabalhadores sira bazeia ba kuantidade no kualidade forsa de trabalhadores nian. Maibe Neoclassical halo analiza ba merkadu bazeia ba ‘Theory of Utility’ ka teoria de utilizasaun, ejemplu mak hanesan sasan mak produs ba iha merkadu ninian folin sei determina husi ‘Consumer satisfaction’ ka konsumedores nian gostu, (Stilwell, 2002).
Banati tuir Carl Menger nian teoria ‘Marginal Utility Theory’, hateten katak wainhira konsumedor deside atu gasta sira nian osan hodi sosa sasan ka produtu, sira sei depende ba sasan ka produtu nebe mak hatudu ninian kualidade diak no fo satisfeitu ba konsumedor nee.
Haklaken tuir William Stanley Jevons ninian teoria ‘Diminishing Marginal Utility’ katak wainhira konsumedor deside atu aloka ninian pagamentu ba iha sasan balun, konsumedor ne’e sei koko ka ezamina sasan ida ba ida no koko hodi identifika sasan ida nebe mak hatudu liu ninian kualidade ka sasan nebe mak fo liu ninian satisfeitu ba konsumedor nee, ijemplu simples mak hanesan sosa ropa ka vistidu, ema nee sei koko no hatais ida ba ida to’o nia satisfeitu no komfortavel ho ninian desizaun. Satisfeitu ho vistidu nebe mak nia deside tiha ona atu sosa, ne sei determina vistidu nian folin, tamba vendedor hatene tiha ona konsumedor nian hakarak, entaun vendedor vistidu nee sei tau folin mak a’as para atu bele hetan lukru mak maximu.
Iha realidade ‘Utiliy theory’ no ‘Labour theory of value’ sei relevante nafatin, tamba teoria rua nee bele aplika depende ba iha merkadu ka industria mak bot ka largo. Ijemplu; kuandu hau nudar konsumedor ba iha negosiante lokal nebe kategoria kiik hanesan business furniture ba produs kadeira ka meja, teoria utility ka marginal utility sei susar hodi implementa tamba hau nian satisfeitu sei la bele aplika ho razaun kadeira ho meja laiha kuantidade mak barak para hau hodi ezamina ka koko tamba fatin business furniture nee laos dealer mak hatama sasan bar-barak. Business kiikoan hanesan nee normalmente determina sira nian presu rasik depende ba iha presu material prima no kustu de trabalho inklui mos lukru balun hodi hatutan ka halo bot sira nian business. Iha parte seluk sekuandu hau hanesan konsumedor no hau ba atu kompra meja ka kadeira balun iha loja bot furniture nian nebe hanesan mos ‘dealer’ ka ‘retailer’ parese hau bele aplika Utility theory tamba vendedor loja nee reprezenta kompania bot nebe iha kuantidade meja no kadeira barak hamutuk ho presu nebe variable ba hau, atu nune hau bele koko no ezamina tuir hau nian hakarak no gostu.
Equilibrium Vs Underconsumption
Bazeia ba teoria neoclassical, ‘General Equilibrium theory’ signifika katak presu ba sasan no factor mak halo produsaun ba sasan nee sei determina husi balansu ‘supply & demand’. Hanesan mos deklara tiha ona iha ‘Say’s Law’ nebe hateten katak ‘supply’ sei kria ninian ‘demand’ iha ijemplu rua mak sei bele esplika konseitu ida nee, ida; ijemplu wainhira iha tempu natal loja bar-barak hatama roupa ho kuantidade barak tamba sira fiar katak iha tempu natal konsumedores sei sosa sira nian roupa hodi ba misa no hatais ba iha loron bot. Entaun saida mak akontese wainhira roupa tama barak ema sosa mos aumenta barak no iha tempo hanesan vendedores mos hasae ninian folin makas atu hodi hetan ninian lukru barak, maibe wainhira loron bot liu tiha, folin sasan sira nee sei tun ba presu normal.
Ijemplu ida temi tiha ona nee, mos reflekta teoria Marshallian Cross, nebe hateten determinasaun ba presu sei depende ba iha quantidade demand no supply, ijemplu mak hanesan ita bele hare’e iha nasaun seluk hanesan Australia, Inglatera, Estadus Unidos America ka nasaun nebe ninian ekonomia diferente ho ita, depois de natal roupa iha loja sira folin tun makas, entaun saida mak akontese iha loron ‘Boxing Day’ 26 de Dezembro dadersan sedu deit ema ba forma-linha naruk iha odamatan loja nian oin, molok loja nee loke para konsumedor sira tama ho hadauk malun sasan hodi sosa.
Maibe tuir Marxian economics, sira hateten katak ‘Oversupply’ sei prejudika ‘Underconsumption’ nebe signifika katak faan sasan barak liu iha merkadu sei afekta ba konsumedores nian forsa de kompra, nebe sei bele akontese falansu iha merkadu. Ijemplu ba kazu ida nee ita la persija ba rai liur, wainhira governu hasai osan barak hodi sosa fo’os toneladas ba toneladas husi Vietnam no Laos, no laiha kalkulasaun fiksu husi forsa de kompra kada familia ida-idak, entaun saida mak akontese fo’os barak mak sai a’at iha armazem no tinan tinan ita rona katak governu sunu fo’os tamba a’at no lahuk. Ita labele fo sala ba iha falansu distribuisaun tamba distribuisaun mos hola parte sistema merkadu nian laran.
Hanesan refleksaun ba sistema merkadu iha era agora nian, wainhira presu folin tun sei provoka konsumedores hodi sosa, no wainhira konsumedores barak sosa entaun supply sasan tenke aumenta, no derepente deit vendedores hasae ninian folin no persija aumenta stock husi fabrika; no wainhira fabrika aumenta ninian suply, presu sasan nian monu fila fali. Fenomena nee mak hanesan siklus ida-idak mak kesi-malun tuir ninian movimentu nee rasik. No bazeia ba Marx nee mak ‘unstable economy’ ka ekonomia la estabil nebe’e signifika supply barak liu sei resulta konsumu menus (underconsumption), no merkadu bele monu ba krize.
Marginal Vs Structural
Originalidade teoria ‘Marginal Analysis’ mai husi David Ricardo ninian teoria ‘Marginal Principle’ nebe uza tiha ona hodi halo analiza ba ‘Rent’, ‘Leasing’ ka Aluga no ekonomista Neoclassical sira adopta tiha ona teoria nee, tamba sira fiar katak factors hotu-hotu iha relasaun ba malun. Maibe, atu aplika ba Marginal Principle Ricardo introdus tiha ona prinsipiu de substituisaun ka ‘Principle of Substitution’ ho razaun atu hodi kumprende relasaun entre trabalhadores no rai (Kaldor, 1956).
Kontradiksaun ba iha neoclassical nian teoria marginal analysis, Marx nian structural analysis halo kritika ba iha estado hanesan capitalista mak iha poder. Iha ninian manifesto communist Marx esplika exploitasaun mak halo husi bourgesa ba iha trabalhadores, no Marx identifika katak bourgesa mak iha klasses mediu ka sociadade affluente (affluent society) kontinua halo manipulasaun ho razaun hodi mantein nafatin poder capitalista. Marx konsidera sistema capitalista hanesan meius ida husi estado atu hodi proteze sira nian rezime, no iha rezime nee inklui instituisaun estado nian mak hanesan; policia, Sistema judiciariu, universidade no religiaun sira. Kritika ba iha instituisaun hirak nee ho razaun katak instituisaun sira nee mak siempre fo sira nian bensa no grasa ba estado no kria konsensia falsu ‘false consciousness’ (Newton & Deth, 2005).
Konkluzaun
Idea original mak mai husi classical economist hanesan Ricardo ho ninian marginal principle, John Stuart Mil ho Utilitarianism, Jeremy Bentham ho ninian great happiness inklui mos Jean Baptiste Say ho ninian Say’s Law, hato’o tiha ona mai katak teoria grande hirak nee hotu to’o agora sei relevante iha sociadade nian let. Transformasaun ideas husi classical mai ba neoclassical no husi neoclassical ba neo-liberal no to’o merkadu livre nee hatudu katak ekonomia iha mundo nee lao progresivu tebes.
Evolusaun husi proto-marginalista mak hanesan Cournot, Dupuit, Thunen and Gossen tun mai revolucionariu sira mak hanesan Jevons, Menger and Walras, Hamutuk ho konsolidador sira mak hanesan Bohm-Bawerk, Wieser, Marshal, Clark, Fisher, Wicksell, Wicksteed, Pareto and Barone hatudu katak ideas neoclassical halo ninian evolusaun duni bazeia ba iha dinamiku tempu neba nian no to’o agora konseitus hirak nee sei adopta nafatin iha ekonomia modern.
Essay nee explora tiha ona ideas fundamental barak husi konseitus bot rua mak mai husi ekonomia Neoclassical no Marxismo nian. Liu husi expozisaun ida nee, hato’o tiha ona mos komparasaun entre teoria elegante rua nee, liu-liu neoclassical sira nian teoria kona ba utility, marginal utility no supply & demand nebe mak desvaloriza tiha Marx nian teoria labour value of theory. Maibe iha realidade teoria hirak nee sei relevante nafatin no sei bele implementa bazeia ba kondisaun merkadu.
Iha parte seluk mos, Karl Marx hato’o tiha ona kontribuisaun teoria fundamento balun mak sei eziste iha phenomena ekonomia agora ninian. Liu husi konseitus mak hanesan materialism dialetika historia, analiza klasse, labour theory of value, underconsumption no structural analysis, argumentus no konseitus hirak nee uza tiha ona iha debates bar-barak iha arena politika ekonomia nian laran. Ijemplu mak hanesan; Marx nian teoria kona ba ‘underconsumption’ nebe iha ekonomia marxismo nian hateten katak; ‘oversupply’ sei prejudika ‘underconsumption’ no sei resulta falansu iha sistema merkadu. Mesmu iha kestaun nee ekonomista neoclassical sira fiar nafatin katak supply no demand mak sei bele kria equilibriu presu iha merkadu.
Referensia
Albertazzi, L., Libardi, M., & Poli, R., 1996. ‘The school of Franz Brentano’, Kluwer Academic Publisher, Netherlands
Andersen, S, E., 2009. ‘Schumpeter's Evolutionary Economics: A Theoretical, Historical and Statistical Analysis of the Engine of Capitalism’, Anthem Press, United Kingdom
Baumol, J, W., 1999. ‘Retrospectives Say’s Law’, The Journal of Economic Perspectives, Vol 13, No 1, pp 195-204
Bentham, J., 2009. ‘Deontology or, the science of morality: In which the harmony and co-incidence of duty and self-interest’, Bibliobazaar LLC, United States
Bergh, V, D, C, J, M, J., Straaten, V, D, J., & International Society for Ecological Economics., 1997. ‘Economy and ecosystems in change: analytical and historical approaches’, Edward Elgar Publishing, United States
Blaug, M., 2003. ‘Economic theory in retrospect’, Cambridge University Press, United Kingdom
Cournot, A, A., 2008. ‘Researches into the Mathematical Principles of Wealth’, Bibliobazaar, New York
Ekelund, B, R., & Hebert, F, R., 1999. ‘Secret origins of modern microeconomics: Dupuit and the engineers’, The University of Chicago Press, Chicago
Fisher, I., 2007. ‘The nature of capital and income’, Cosimo Inc, New York
Geetika., Ghosh, P., & Choudhury, R, P., 2008. ‘Managerial economics’, Tata McGraw-Hill, India
Gomes, L., 2003. ‘The economics and ideology of free trade: a historical review’, Edward Elgar Publishing, United Kingdom
Hausman, M, D., 1992. ‘Essays on philosophy and economic methodology’, Cambridge University Press, United States
International Monetary Fund., 2010. ‘About the annual meetings’, available from http://www.imf.org/external/am/2010/about.htm
Jaffe, W., & Walker, A, D., 1983. ‘William Jaffe’s Essays on Walras’, Cambridge University Press, United States
Kaldor, N., 1956. ‘Alternative theories of distribution’, The Review of Economic Studies, Vol 23, No 2, pp 83-100
Kates, S., 2003. ‘Two Hundred Years of Say's Law: Essays on Economic Theory's Most Controversial Principle’, Edward Elgar Publishing, United Kingdom
Katouzian, H., 1980. ‘Ideology and method in economics’, Macmillan, London
Lunn, E., 1982. ‘Marxism and modernism: an historical study of Lukacs, Brecht, Benjamin, and Adorno’, University of California Press, United States
Lutz, A, F., 2006. ‘The theory of interest’, Transaction Publisher, New Jersey
Marchionatti, R., 2004. ‘Early mathematical economics’, 1871-1915’, Routledge, New York
Mill, S, J., 2007. ‘Utilitarianism, Liberty & Representative Government’, Wildside Press LLC, United States
Minsky, P, H., 1986. ‘Stabilizing an unstable economy’, Yale University Press, United States
Newton, K., & Deth, W, J., 2005. ‘Foundations of comparative politics: democracies of the modern world’, Cambridge University Press, United States
Pressman, S., 1999. ‘Fifty major economists’, Routledge, New York
Rockmore, T., 2002. ‘Marx after Marxism: the philosophy of Karl Marx’, Wiley-Blackwell, Great Britain
Steedman, I., 1997. Jevons's Theory of Political Economy and the 'Marginalist Revolution’, The European Journal off the History of Economic Thought, Vol 4, No 1, pp 43-64 available from: http://pdfserve.informaworld.com.ezproxy2.library.usyd.edu.au/50145_731193556_739386890.pdf
Stilwell, F., 2002. ‘Political Economy: the contest of economic ideas’ Oxford University Press, Singapore.
Streissler, W, E., & Streissler, M., 1994. ‘Carl Menger’s lectures to crown Prince Rudolph of Austria’, Edward Elgar Publishing Limited, United Kingdom
Tieben, B., 2009. ‘The concept of equilibrium in different economic traditions: a historical investigation’, Rozenberg Publishers, Amsterdam
Vickers, D., 1995. ‘The tyranny of the market: a critique of theoretical foundations’, The University of Michigan Press, United States
Komparasaun entre ekonomia Marxismo no Neoclassical
Hakerek-Nain: Tomas Freitas
Introdusaun
Neoclassical economics iha influensa ba ekonomia kapitalista ohin loron; buat nee bele hare’e iha konseitus balun ‘merkadu mak determina presu’, no tama iha etapa ida mak konsege ultra-pasa teoria ‘Labour Theory of Value’, nebe eziste iha tempu inisiu Classical Economics nian. Banati tuir teoria ‘Marshalian Cross’ nebe esplika kona ba teoria Supply and Demand, Neoclassical economics fiar maka’as katak merkadu mak sei fo equilibriu ba presu (Stilwell, 2002). Hanesan konsagra tiha ona iha ‘Say’s Law’ hateten katak supply ba bens e servicos bele kria rasik sira nia merkadu, (Baumol, 1999). Deklarasaun hirak nee persija halo ezaminasaun liu husi estudu empirical, inklui mos neoclassical ninian methodologia deduktivo (Deductive Methodology) mak sei susar hodi justifika. Artiklu nee sei aprezenta diferensia entre ekonomia Marxismo no Neoclassical liu-liu iha kontekstu pontu da vista individualista kontra klasses iha ekonomia agora nian (Contemporary Economy). Essay ida nee mos sei hato’o historia (Background) kona ba oinsa ideas ka teoria original mak funda Neoclassical economics, nebe moris husi ‘Proto-Marginalists’, ‘Revolutionaries’ no ‘Consolidators’, nebe sai nudar ideologia mak forte tebes iha era Capitalismo ohin loron nian.
Historia
Tradisionalmente, idea Neoclassical mai husi ema ulun bot balun iha tempu Classical economics ho ninian politica economist sira mak hanesan David Ricardo ho ninian ideas ‘Marginal Principle’ (Kaldor, 1956), John Stuart Mill (2007) ho ninian teoria ‘Utilitarianism’, Jeremy Bentham (2009) ho ninian ‘Greatest Happiness’, no Jean Baptiste Say ho ninian teoria famozu ‘Say’s Law’ (Kates, 2003). Idea sira nee hotu mak fo’o inspirasaun ba ekonomista neoclassical sira balun.
Doutrina Neoclassical economy hahu’u husi ultimo 1830s to’o meiu 1850s no sai forte e influensa iha inisiu 1870s, buras no sai famozu ba klasse mediu sira iha meiu 1880s to’o meiu 1890s. Historia ida nee ita bele hare’e hanesan evolusaun ba etapa tolu ka ‘three evolutionary’ nebe inklui ‘The Proto-marginalist’, ‘The Revolutionaries’, no ‘The Consolidators’ nebe sai hanesan ideas original husi Neoclassical economy.
Proto-Marginalistas
Historikamente, evolusaun Neoclassical Economics mai husi fundador lubun balu mak konsidera hanesan autores ba Proto-Marginalists inklui Augustin Cournot, Jules Dupuit, Johann Thunen no Heinrich Gossen. Iha tinan 1838, Agustin Cournot dezenvolve tiha ona ninian ideas Research into the Mathematical Principles of Wealth (2008), Cournot mos dezenvolve no analiza teoria monopoly mak ikus mai hamosu konseitu ‘Profit-maximising producer’. Jules Dupuit hanesan engineer ba Pontes ho ninian ideas ‘Curve of Diminishing Marginal Utility’ iha 1844, (Vickers, 1995), mesmu nee, iha tinan 1861, Dupuit mos iha argumentu kapas no konsege hamosu idea ‘Free Exchange’. Johann Thunen hanesan ema Alemanha mak iha rai no plantasaun barak (German landowner) ema nee dezenvolve esensia husi ‘The Marginal Productivity Theory of Distribution’ iha tinan 1850 (Ekelund & Hebert, 1999). Ikus liu husi fundador Protagonist Marginalist mak Heinrich Gossen ho ninian idea famozu ‘Gossen Second Law’ iha tinan 1854, no deskreve; ‘equalisation between the ratios of exchange of goods to the ratio of marginal disutility of work’ (Blaug, 2003)’. Ho ninian sentido equilibriu entre lojika troka sasan no lojika marginal husi desutilizasaun de servisu. Protagonista nain hat nee hetan suksesu in termus hato’o sira nian teoria original mak ikus mai sai hanesan embrio ba teoria marginal husi neoclassical economics.
Revolusionario
Depois de Proto-Marginalista sira marka no funda tiha ideas ‘Marginal Theory’ husi 1838 to’o ba 1854, Neoclassical Economics komesa hakroat fila fali sira nia nehan liu husi revolusionario-marginalista sira mak hanesan; William Stanley Jevons, Carl Menger no Leon Walras. Iha lansamentu ba ‘Marginal Revolution’, Jevons komesa tau ninian ideas ‘Theory of Political Economy’ iha tinan 1871, Nia komesa fo emphaze ba prinsipiu husi ‘Diminishing marginal utility’ no halo introdusaun ba preferensia individual (Steedman, 1997). Depois nee iha tempu hanesan 1871, revolusionario marginalista seluk Carl Menger husi Austria introdus ninian konseitu ‘Grunds tze’ nebe konsidera hanesan idea baziku husi ‘Marginal value theory’ ka ‘Marginal utility theory’ mesmu la direitamente nia uza termus ‘Marginal’ maibe nia deklara katak konsumedores normalmente iha lista kona ba saida mak nia atu sosa no iha preferensia kona ba sasan ho kualidade diak liu nebe sei fo satisfeitu ba nia a’an, no konsumedores mos iha lista kona ba sasan nebe ladun urjente atu sosa, no sira sei sosa wainhira iha osan restu, (Streissler & Streissler, 1994). Depois de Menger reforsa ninian hanoin kona ba ‘Marginal Utility Theory’, iha tinan 1874 ekonomista ida husi Franca naran Leon Walras, nebe dezenvolve liu tan (Marginalist Theory) no ikus mai formalmente ‘Marginalist Theory’ nakfila a’an ba ‘General Equilibrium Theory’. Iha parte seluk, Walras mos hato’o ninian kontribuisaun ideas balun mak hanesan refleksaun ba monopoly merkadu no kompetisaun mak imperfecto (Tieben, 2009).
Konsolidador
Wainhira halao konsolidasaun ba ideas ekonomia neoclassical husi famozu revolusionariu-marginalista nain-tolu hanesan esplika tiha ona iha palavras mak iha leten, sei iha tan numerous ekonomista seluk mak hakarak hametin liu tan ideas nee. Ekonomista hirak nee mak hanesan; Eugen Bohm-Bawerk ho ninian ideas ‘Capital and Interest’ hakerek iha tinan 1884, iha livro ne’e esplika kona ba parte positivu husi investementu capital ho ninian retornu osan funan (Pressman, 1999). Iha mos Friedrich von Wieser nebe iha tinan 1889 hakarek teoria kona ba Imputasaun ‘Imputation Theory’ nebe deklara katak factor presu determina husi output presu (Albertazzi et al, 1996). Alfred Marshall iha tinan 1890 sai famozu tamba ninian teoria kona ba ‘Marshallian Cross’ nebe analiza merkadu bazeia ba ninian teoria ‘Supply and Demand’, (Stilwell, 2002). John Bates Clark iha tinan 1891 husi Estadus Unidos Americano, fornese ninian konseitu ho naran ‘Marginal Productivity Concept’ ho ninian fiar katak kontribuisaun ba output husi trabaladores adisional sei determina mos valor pagamentu ba trabalhador sira seluk mak persija kampo de trabalho, (Geetika et al, 2008). Irving Fisher mos hola parte iha konsolidador famozu hirak nee, nia inventa ‘Curve Device invention’ hodi kompleta Walras nian teoria ‘Equilibrium Price’ iha 1892 (Fisher, 2007). Fisher ninian servisu ikus nebe kunyesidu iha era post-Keynesian mak ‘deb-deflation theory’ iha 1933, no teoria nee mak Hyman Minsky uza hodi dezenvolve ninian teoria ‘Financial Instability Hypothesis’, (Minsky, 1986).
Hafoin Irving Fisher, ekonomista neoclassical konsolida sira servisu liu husi Knut Wicksell ho ninian ideas Value, Capital and Rent iha 1893 (Lutz, 2006). Philip Wicksteed iha tinan 1894 produs mos ninian hakerek kona ba Co-ordination of Laws of Distribution, no halo ninian kritika ba ekonomista sira balun mak prefere hodi reorganiza fali teoria kona ba distribuisaun. Wicksteed prefere atu uza matematika hanesan metodu investigasaun ho garantia alokasaun de distribuisaun (Marchionatti, 2004). Vilfredo Pareto iha tinan 1896 mos hola parte hanesan jerasaun segundu husi revolusionarios neoclassical nebe’e fornese mos ninian kontribuisaun liu husi hakerek livro kona ba Tastes-and-obstacles (Gomes, 2003) nebe’e kontinua hamoris fila fali general equilibrium theory, mesmu nee Vilfredo kunyesidu hanesan lider ida husi eskola Lausanne mak famozu hanesan eskola neoclassical mak konstrui Leon Walras nian konseitu kona ba General equilibrium theory (Andersen, 2009).
Konsolidador ikus husi neoclassical economics mak Enrico Barone, ekonomista Italiano ida mak entrega ninian dedikasaun tomak hodi banati tuir Leon Walras no Vilfredo Pareto nian ain fatin, ninian kontribuisaun bot liu ba neoclassical school mak halo influensa ba Walras hodi integra ideas balun ba tekniku produsaun (Production Technique), ninian ideas nee konsidera hanesan ekstensaun ida ba marginal productivity theory (Jaffe & Walker, 1983).
Hale’u no hatene tiha konsolidasaun ba iha teoria bar-barak mak hodi suporta ‘Neoclassical economics’ Alfred Marshall deit mak sai famozu liu no bele halo sintesa ba Jevons, Menger no Walras nian teoria. Sintesa nee kunyesidu ho ‘Marshallian Cross’ ho ilustrasaun Supply no Demand mak sai factor determina ba presu mak equilibriu, no nia fiar katak sei fo’o mos satisfeitu ba parte rua konsumedores no vendedores.
Debates Konseitus
Estuda no akompanya tiha prosesu transformasaun husi Classical Economics ba iha Neoclassical Economics, Ita bele hare’e katak originalidade husi prinsipiu merkadu livre mak sirkulasaun sasan iha merkadu (Supply & Demand) no merkadu mak sei determina presu sasan. Teoria ne’e sei desvaloriza tiha Karl Marx nian teoria ‘Labour Theory of Value’ nebe’e Marx fiar katak kualidade husi trabalhadores mak sai factor determinante ba presu sasan nian.
Atu justifika teoria bot rua mak iha leten, tuir mai artiklu nee hakarak apresenta analiza no interpretasaun klean kona ba konseitos no argumentus mak hola parte tiha ona iha teoria rua nee nian laran.
Komparasaun entre Neoclassical no Marxismo;
Deductivismo Vs Materialismo Dialetika Historia
Iha Neoclassical uza metodologia deductivismo, nebe bazeia ba John Stuart Mill, hateten katak; “ a complex subject matter like political economy can only be studied scientifically by means of the deductive method. Since so many causal factors influence economic phenomena, and experimentation is generally not possible, there is no way to employ the methods of induction directly”, (Hausman, 1992, pp14). Sentido husi palavras iha leten hateten katak; “kestaun mak komplexu hanesan political economy so bele scientifikamente estuda liu husi methodologia deductivo. Desde faktor casual barak mak influensa phenomena ekonomia no generalmente experimento la konsege halo, tamba nee mak laiha dalan hodi implementa metodologia direitamente ka ‘induction’.
La han malun ho aproximasaun Neoclassical nian kona ba Methodologia deductivo, ekonomista Marxista nian prefere liu estuda historia no prosesu, mak hanesan ejemplu balun; Materialismo Dialetika Historia, Klase Bourgesa, no Sociadade Capitalista, (Stilwell, 2002), Marxista sira hatene katak liu husi kunyesementu hirak nee sei bele fo’o imagem bot hodi kumprende konstruksaun Capitalismo modern nian, (Lunn, 1982).
Sekuandu aplika methodologia rua nee ba iha ekonomia agora nian (Contemporary Economy), sei mosu diferensia balun. Deductivismo iha era ida ne’e, sei utiliza nafatin husi ekonomista Rationalista sira (Rationalists Economists), (Katouzian, 1980) ezemplu mak hanesan instituisaun financeiru internasional sira hanesan Banku Mundial no Fundo Monetario Internasional, instituisaun rua nee sei kaer nafatin engkontru regular kona ba Annual General Meeting-AGM (IMF, 2010) hodi halo evaluasaun ba sira nian estrategia no methodologia, liu husi AGM nee mos sira bele estuda aktividade ekonomia mak sira suporta tiha ona liu husi sira nian programa, nebe dala barak sira mak deside rasik durante fulan sanulu resin rua nian laran.
Deductivismo karik bele diak mos ba ekonomista sira balun hodi halo sira nian justifikasaun depois to’o iha projeitu ninian rohan. Iha kritika balun mak ita tenke konsidera katak observasaun direita (Induction Methodology) dalaruma mos bele la konsege halo kobertura ba evidensia balun mak akontese iha fatin diferente ho tempu mak hanesan durante prosesu observasaun nian laran.
Iha biban seluk opozisaun ba deductivismo, Marxista sira fiar katak ho historia materialismo mak sei fo’o kunyesementu profundu kona ba sociadade bourgesa iha termos kumprende sistema ‘Mode of Production’ (Rockmore, 2002), Haktuir Stalin nian liafuan dehan katak “historical materialism is the extension of the principle of dialectical materialism to study of social life” (Rockmore, 2002, pp7). Nebe ho ninian sentido hateten katak “historia materialismo nee hanesan ekstensaun husi prinsipiu dialetika materialismo nebe estuda kona ba sociadade nian moris”.
Marxista sira fiar katak konseitu materialismo dialetika historia sei halo ema kumprende didiak kona ba ekonomia capitalista ohin loron nian, tamba capitalismo hanesan ‘mode of production’ ka Meius de Produsaun nebe involve karakter techniko no social, no halo produsaun ba bens e servicos. Karakter social signifika katak relasaun entre klasse, nebe’e trabalhadores hanesan klasse proletariadu no bourgesa hanesan klasse mediu mak sai nain ba fabrika ka industria, inklui mos nain ba technologia no material prima ka ‘raw material’ (Stilwell, 2002).
Individuals Vs Klasses
Se’es malun ho teoria Neoclassical, ekonomista Marxista sira halo analiza foka liu ba klasse laos individual. Klasse signifika grupo proletariadu hanesan forsa de trabalho mak halo produsaun ba bens e servicos, no bourgesa hanesan capitalista mak sai nain ba meius da produsaun. Individual bazeia ba teoria Neoclassical mak konsumedor no vendedor nebe’e livre faan no sosa sira nian sasan; iha lianguazem seluk hateten katak alokasaun iha ekonomia merkadu livre, faan no sosa sasan sei akontese voluntariamente entre individual sira (Bergh, et al, 1997). Idea ‘free exchange’ ka Merkadu livre nee implementa tiha ona iha siklu 19th century nebe’e adopta husi ekonomista neo-liberal sira no ikus mai sai famozu hanesan ideologia capitalismo, mak hetan ninian suporta maka’as husi instituisaun financeiru internasionais.
Terminologia rua iha leten to’o agora sei relevante nafatin, tamba iha tendensia katak individual bazeia ba teoria Neoclassical nudar konsumedor sei iha forsa ultimo hodi determina presu sasan. Klasse iha ‘Contemporary economy’ ka ekonomia modernu mos sei relevante tamba problema ekonomia agora ninian nebe kumplexu hamosu injustisa iha fatin servisu bar-barak, trabalhadores hanesan klasse proletariadu mak siempre lakon sira nian direitu, tamba nee iha fatin barak ona trabalhadores sira organiza a’an hodi establese sira nian sindikatu, uniaun no organizasaun legais rasik hodi proteze sira nian direitu no halo advokasia ba sira nian interese komun.
Utility Vs Value
Diferente husi teoria Neoclassical, Ekonomista Marxista sira halo analiza ba produsaun bazeia ba ‘Labour Theory of Value’ ka teoria nebe’e mak valoriza servisu trabalhadores sira bazeia ba kuantidade no kualidade forsa de trabalhadores nian. Maibe Neoclassical halo analiza ba merkadu bazeia ba ‘Theory of Utility’ ka teoria de utilizasaun, ejemplu mak hanesan sasan mak produs ba iha merkadu ninian folin sei determina husi ‘Consumer satisfaction’ ka konsumedores nian gostu, (Stilwell, 2002).
Banati tuir Carl Menger nian teoria ‘Marginal Utility Theory’, hateten katak wainhira konsumedor deside atu gasta sira nian osan hodi sosa sasan ka produtu, sira sei depende ba sasan ka produtu nebe mak hatudu ninian kualidade diak no fo satisfeitu ba konsumedor nee.
Haklaken tuir William Stanley Jevons ninian teoria ‘Diminishing Marginal Utility’ katak wainhira konsumedor deside atu aloka ninian pagamentu ba iha sasan balun, konsumedor ne’e sei koko ka ezamina sasan ida ba ida no koko hodi identifika sasan ida nebe mak hatudu liu ninian kualidade ka sasan nebe mak fo liu ninian satisfeitu ba konsumedor nee, ijemplu simples mak hanesan sosa ropa ka vistidu, ema nee sei koko no hatais ida ba ida to’o nia satisfeitu no komfortavel ho ninian desizaun. Satisfeitu ho vistidu nebe mak nia deside tiha ona atu sosa, ne sei determina vistidu nian folin, tamba vendedor hatene tiha ona konsumedor nian hakarak, entaun vendedor vistidu nee sei tau folin mak a’as para atu bele hetan lukru mak maximu.
Iha realidade ‘Utiliy theory’ no ‘Labour theory of value’ sei relevante nafatin, tamba teoria rua nee bele aplika depende ba iha merkadu ka industria mak bot ka largo. Ijemplu; kuandu hau nudar konsumedor ba iha negosiante lokal nebe kategoria kiik hanesan business furniture ba produs kadeira ka meja, teoria utility ka marginal utility sei susar hodi implementa tamba hau nian satisfeitu sei la bele aplika ho razaun kadeira ho meja laiha kuantidade mak barak para hau hodi ezamina ka koko tamba fatin business furniture nee laos dealer mak hatama sasan bar-barak. Business kiikoan hanesan nee normalmente determina sira nian presu rasik depende ba iha presu material prima no kustu de trabalho inklui mos lukru balun hodi hatutan ka halo bot sira nian business. Iha parte seluk sekuandu hau hanesan konsumedor no hau ba atu kompra meja ka kadeira balun iha loja bot furniture nian nebe hanesan mos ‘dealer’ ka ‘retailer’ parese hau bele aplika Utility theory tamba vendedor loja nee reprezenta kompania bot nebe iha kuantidade meja no kadeira barak hamutuk ho presu nebe variable ba hau, atu nune hau bele koko no ezamina tuir hau nian hakarak no gostu.
Equilibrium Vs Underconsumption
Bazeia ba teoria neoclassical, ‘General Equilibrium theory’ signifika katak presu ba sasan no factor mak halo produsaun ba sasan nee sei determina husi balansu ‘supply & demand’. Hanesan mos deklara tiha ona iha ‘Say’s Law’ nebe hateten katak ‘supply’ sei kria ninian ‘demand’ iha ijemplu rua mak sei bele esplika konseitu ida nee, ida; ijemplu wainhira iha tempu natal loja bar-barak hatama roupa ho kuantidade barak tamba sira fiar katak iha tempu natal konsumedores sei sosa sira nian roupa hodi ba misa no hatais ba iha loron bot. Entaun saida mak akontese wainhira roupa tama barak ema sosa mos aumenta barak no iha tempo hanesan vendedores mos hasae ninian folin makas atu hodi hetan ninian lukru barak, maibe wainhira loron bot liu tiha, folin sasan sira nee sei tun ba presu normal.
Ijemplu ida temi tiha ona nee, mos reflekta teoria Marshallian Cross, nebe hateten determinasaun ba presu sei depende ba iha quantidade demand no supply, ijemplu mak hanesan ita bele hare’e iha nasaun seluk hanesan Australia, Inglatera, Estadus Unidos America ka nasaun nebe ninian ekonomia diferente ho ita, depois de natal roupa iha loja sira folin tun makas, entaun saida mak akontese iha loron ‘Boxing Day’ 26 de Dezembro dadersan sedu deit ema ba forma-linha naruk iha odamatan loja nian oin, molok loja nee loke para konsumedor sira tama ho hadauk malun sasan hodi sosa.
Maibe tuir Marxian economics, sira hateten katak ‘Oversupply’ sei prejudika ‘Underconsumption’ nebe signifika katak faan sasan barak liu iha merkadu sei afekta ba konsumedores nian forsa de kompra, nebe sei bele akontese falansu iha merkadu. Ijemplu ba kazu ida nee ita la persija ba rai liur, wainhira governu hasai osan barak hodi sosa fo’os toneladas ba toneladas husi Vietnam no Laos, no laiha kalkulasaun fiksu husi forsa de kompra kada familia ida-idak, entaun saida mak akontese fo’os barak mak sai a’at iha armazem no tinan tinan ita rona katak governu sunu fo’os tamba a’at no lahuk. Ita labele fo sala ba iha falansu distribuisaun tamba distribuisaun mos hola parte sistema merkadu nian laran.
Hanesan refleksaun ba sistema merkadu iha era agora nian, wainhira presu folin tun sei provoka konsumedores hodi sosa, no wainhira konsumedores barak sosa entaun supply sasan tenke aumenta, no derepente deit vendedores hasae ninian folin no persija aumenta stock husi fabrika; no wainhira fabrika aumenta ninian suply, presu sasan nian monu fila fali. Fenomena nee mak hanesan siklus ida-idak mak kesi-malun tuir ninian movimentu nee rasik. No bazeia ba Marx nee mak ‘unstable economy’ ka ekonomia la estabil nebe’e signifika supply barak liu sei resulta konsumu menus (underconsumption), no merkadu bele monu ba krize.
Marginal Vs Structural
Originalidade teoria ‘Marginal Analysis’ mai husi David Ricardo ninian teoria ‘Marginal Principle’ nebe uza tiha ona hodi halo analiza ba ‘Rent’, ‘Leasing’ ka Aluga no ekonomista Neoclassical sira adopta tiha ona teoria nee, tamba sira fiar katak factors hotu-hotu iha relasaun ba malun. Maibe, atu aplika ba Marginal Principle Ricardo introdus tiha ona prinsipiu de substituisaun ka ‘Principle of Substitution’ ho razaun atu hodi kumprende relasaun entre trabalhadores no rai (Kaldor, 1956).
Kontradiksaun ba iha neoclassical nian teoria marginal analysis, Marx nian structural analysis halo kritika ba iha estado hanesan capitalista mak iha poder. Iha ninian manifesto communist Marx esplika exploitasaun mak halo husi bourgesa ba iha trabalhadores, no Marx identifika katak bourgesa mak iha klasses mediu ka sociadade affluente (affluent society) kontinua halo manipulasaun ho razaun hodi mantein nafatin poder capitalista. Marx konsidera sistema capitalista hanesan meius ida husi estado atu hodi proteze sira nian rezime, no iha rezime nee inklui instituisaun estado nian mak hanesan; policia, Sistema judiciariu, universidade no religiaun sira. Kritika ba iha instituisaun hirak nee ho razaun katak instituisaun sira nee mak siempre fo sira nian bensa no grasa ba estado no kria konsensia falsu ‘false consciousness’ (Newton & Deth, 2005).
Konkluzaun
Idea original mak mai husi classical economist hanesan Ricardo ho ninian marginal principle, John Stuart Mil ho Utilitarianism, Jeremy Bentham ho ninian great happiness inklui mos Jean Baptiste Say ho ninian Say’s Law, hato’o tiha ona mai katak teoria grande hirak nee hotu to’o agora sei relevante iha sociadade nian let. Transformasaun ideas husi classical mai ba neoclassical no husi neoclassical ba neo-liberal no to’o merkadu livre nee hatudu katak ekonomia iha mundo nee lao progresivu tebes.
Evolusaun husi proto-marginalista mak hanesan Cournot, Dupuit, Thunen and Gossen tun mai revolucionariu sira mak hanesan Jevons, Menger and Walras, Hamutuk ho konsolidador sira mak hanesan Bohm-Bawerk, Wieser, Marshal, Clark, Fisher, Wicksell, Wicksteed, Pareto and Barone hatudu katak ideas neoclassical halo ninian evolusaun duni bazeia ba iha dinamiku tempu neba nian no to’o agora konseitus hirak nee sei adopta nafatin iha ekonomia modern.
Essay nee explora tiha ona ideas fundamental barak husi konseitus bot rua mak mai husi ekonomia Neoclassical no Marxismo nian. Liu husi expozisaun ida nee, hato’o tiha ona mos komparasaun entre teoria elegante rua nee, liu-liu neoclassical sira nian teoria kona ba utility, marginal utility no supply & demand nebe mak desvaloriza tiha Marx nian teoria labour value of theory. Maibe iha realidade teoria hirak nee sei relevante nafatin no sei bele implementa bazeia ba kondisaun merkadu.
Iha parte seluk mos, Karl Marx hato’o tiha ona kontribuisaun teoria fundamento balun mak sei eziste iha phenomena ekonomia agora ninian. Liu husi konseitus mak hanesan materialism dialetika historia, analiza klasse, labour theory of value, underconsumption no structural analysis, argumentus no konseitus hirak nee uza tiha ona iha debates bar-barak iha arena politika ekonomia nian laran. Ijemplu mak hanesan; Marx nian teoria kona ba ‘underconsumption’ nebe iha ekonomia marxismo nian hateten katak; ‘oversupply’ sei prejudika ‘underconsumption’ no sei resulta falansu iha sistema merkadu. Mesmu iha kestaun nee ekonomista neoclassical sira fiar nafatin katak supply no demand mak sei bele kria equilibriu presu iha merkadu.
Referensia
Albertazzi, L., Libardi, M., & Poli, R., 1996. ‘The school of Franz Brentano’, Kluwer Academic Publisher, Netherlands
Andersen, S, E., 2009. ‘Schumpeter's Evolutionary Economics: A Theoretical, Historical and Statistical Analysis of the Engine of Capitalism’, Anthem Press, United Kingdom
Baumol, J, W., 1999. ‘Retrospectives Say’s Law’, The Journal of Economic Perspectives, Vol 13, No 1, pp 195-204
Bentham, J., 2009. ‘Deontology or, the science of morality: In which the harmony and co-incidence of duty and self-interest’, Bibliobazaar LLC, United States
Bergh, V, D, C, J, M, J., Straaten, V, D, J., & International Society for Ecological Economics., 1997. ‘Economy and ecosystems in change: analytical and historical approaches’, Edward Elgar Publishing, United States
Blaug, M., 2003. ‘Economic theory in retrospect’, Cambridge University Press, United Kingdom
Cournot, A, A., 2008. ‘Researches into the Mathematical Principles of Wealth’, Bibliobazaar, New York
Ekelund, B, R., & Hebert, F, R., 1999. ‘Secret origins of modern microeconomics: Dupuit and the engineers’, The University of Chicago Press, Chicago
Fisher, I., 2007. ‘The nature of capital and income’, Cosimo Inc, New York
Geetika., Ghosh, P., & Choudhury, R, P., 2008. ‘Managerial economics’, Tata McGraw-Hill, India
Gomes, L., 2003. ‘The economics and ideology of free trade: a historical review’, Edward Elgar Publishing, United Kingdom
Hausman, M, D., 1992. ‘Essays on philosophy and economic methodology’, Cambridge University Press, United States
International Monetary Fund., 2010. ‘About the annual meetings’, available from http://www.imf.org/external/am/2010/about.htm
Jaffe, W., & Walker, A, D., 1983. ‘William Jaffe’s Essays on Walras’, Cambridge University Press, United States
Kaldor, N., 1956. ‘Alternative theories of distribution’, The Review of Economic Studies, Vol 23, No 2, pp 83-100
Kates, S., 2003. ‘Two Hundred Years of Say's Law: Essays on Economic Theory's Most Controversial Principle’, Edward Elgar Publishing, United Kingdom
Katouzian, H., 1980. ‘Ideology and method in economics’, Macmillan, London
Lunn, E., 1982. ‘Marxism and modernism: an historical study of Lukacs, Brecht, Benjamin, and Adorno’, University of California Press, United States
Lutz, A, F., 2006. ‘The theory of interest’, Transaction Publisher, New Jersey
Marchionatti, R., 2004. ‘Early mathematical economics’, 1871-1915’, Routledge, New York
Mill, S, J., 2007. ‘Utilitarianism, Liberty & Representative Government’, Wildside Press LLC, United States
Minsky, P, H., 1986. ‘Stabilizing an unstable economy’, Yale University Press, United States
Newton, K., & Deth, W, J., 2005. ‘Foundations of comparative politics: democracies of the modern world’, Cambridge University Press, United States
Pressman, S., 1999. ‘Fifty major economists’, Routledge, New York
Rockmore, T., 2002. ‘Marx after Marxism: the philosophy of Karl Marx’, Wiley-Blackwell, Great Britain
Steedman, I., 1997. Jevons's Theory of Political Economy and the 'Marginalist Revolution’, The European Journal off the History of Economic Thought, Vol 4, No 1, pp 43-64 available from: http://pdfserve.informaworld.com.ezproxy2.library.usyd.edu.au/50145_731193556_739386890.pdf
Stilwell, F., 2002. ‘Political Economy: the contest of economic ideas’ Oxford University Press, Singapore.
Streissler, W, E., & Streissler, M., 1994. ‘Carl Menger’s lectures to crown Prince Rudolph of Austria’, Edward Elgar Publishing Limited, United Kingdom
Tieben, B., 2009. ‘The concept of equilibrium in different economic traditions: a historical investigation’, Rozenberg Publishers, Amsterdam
Vickers, D., 1995. ‘The tyranny of the market: a critique of theoretical foundations’, The University of Michigan Press, United States